Kraljevina Navara: razlika između inačica

Franci su pod [[Karlo Veliki|Karlom velikim]] proširili svoj utjecaj i kontrolu na jug, zauzevši nekoliko regija na sjeveru i istoku Iberijskog poluotoka. Nije jasno koliko je bila čvrsta franačka vlast nad Pamplonom. Dana 15. kolovoza 778., nakon što je u povlačenju Karlo srušio zidove Pamplone, baskijske trupe su uništile njegov zaštitni odred, na čelu s [[Roland]]om, u sučeljavanju na planinskom prolazu poznatom u povijesti kao [[bitkaBitka kod Roncesvallesa]].

Kao odgovor na to , kordopski emirat je pokrenuo kampanju kako bi taj kraj podredio svojoj vlastite su godine 781. porazili lokalnog vođu zzvanogzvanog ''ibn Balask'' ("sin Velasca"). Emirat je postavio Muwallad guvernera, imenom Mutarrif ibn Musa, u Pamploni. Iste godine baskijski vođa Jimeno 'jaki' podložio se emirovoj vlasti.

Godine 799. , Mutarrif ibn Musa je ubijen od strane pro-franačke frakcije čiji vođa Velasco je stekao kontrolu u regiji . Godine 806. i 812. Pamplona je pala pod franačku vlast . Zbog teškoća u zemlji, franački vladar nije mogao obratiti punu pozornost na rubni jugozapad te se zemlja postupno u potpunosti izvukla iz njihove vlasti . Emirat je također pokušao uspostaviti svoju kontrolu u regiji, te je godine 816. vodio bitku protiv "neprijatelja Alaha " zvanog Balask al- Yalaski ( Velasco gaskonski), koji je ubijen zajedno s [[Garcia Loup|Garciom Loupom]] , bratom Alfonsa II. od Asturije, Sanchom, prvim vitezom od Pamplone, i Saltanom, prvim vitezom ''Mayusa'' (pogana).

Također, godine 816., [[Ludovik Pobožni]] odlučio je ukloniti buntovnog Seguina kao vojvodu od Gaskonje. Pobunjenik Garcia Jiménez se pojavio na njegovom mjestu te je ubijen godine 818. LouisovLudovikov sin Pepin, tada kralj Akvitanije, uništio je vaskonsku pobunu u Gaskonji. Potom je progonio poglavare, koji su izbjegli u južnu Vaskoniju, odnosno Pamplonu i Navarru, koja više nije bila pod kontrolom Franaka. On je poslao preko vojsku na čelu s grofovima [[Aeblus]]om i [[Aznar-Sanchez]]om (posljednji je imenovan za kneza , ali ne i vojvodu, Gaskonje od strane Pipina nakon suzbijanja ustanka u vojvodstvu), ostvarujući njihove ciljeve bez otpora u Pamploni (koja i dalje nije imala gradske zidine nakon uništenja godine 778.). Međutim, na putu natrag, oni su upali u zasjedu i poraženi u [[Roncesvaux]]u vjerojatno od strane zajedničkih vaskonsko-muslimanskih snaga. Baskijski poglavica [[Íñigo Arista]] je preuzeo vlast. Tradicija kaže da je bio izabran za ''kralja Pamplone'' godine 824., čime se uspinje dinastija kraljeva u Pamploni koja će trajati četiri godine.

Godine 905., dinastija koju je osnovao Inigo Arista je srušena kroz makinacije susjednih knezova, a [[Sancho I.|Sancho I. Garcés]] (905.-925.), nećak grofa od Ribagorze, bio je postavljen na prijestolje . On se borio protiv Maura s ponovljenim uspjehom i pridružio ''Ultra-Puertos'' tj. današnju Donju Navarru vlastitim dominionima, također šireći svoje teritorij do Najere. Kao zahvalu za svoje pobjede, on je osnovao godine 924. samostan Albelda. Prije svoje smrti, on je protjerao sve Maure iz zemlje. Njegov sin i eventualni nasljednik , [[Garcia Sanchez I. od Pamplone|Garcia Sanchez I.]] ( 931.-970 .) , koji je imao podršku svoje energične i diplomatske majke Tode (Teude) Aznárez iz linije Arista , isto tako je sudjelovao u brojnim sukobima s Maurima. U tom trenutku, grofovija Aragon, prethodno samo vazalna država, došla je pod izravnu vlast kraljeva Pamplone.

[[Kronika Albelda]] ( čije je zadnje ažuriranje bilo 976. ) ocrtava proširenje Kraljevine Pamploni po prvi put godine 905 . Proširena je do Najere i Arbe ( vjerojatno Araba ). Neki povjesničari smatraju da je to sugerira da je uključivala i zapadnu Baskiju, kao i: