Jugoslavenska ujedinjena (nacionalistička) omladina (uredi)
Inačica od 17. ožujka 2014. u 15:27
, prije 9 godinabez sažetka
mNema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Jugoslavenska ujedinjena (nacionalistička) omladina''' ušla je u projekt [[južnoslavenska ideja|južnoslavenskog ujedinjenja]] istodobno kad i [[Jugoslavenski odbor]] djelujući kao i on u inozemstvu. Radilo se o skupini mladih ljudi, mahom intelektualaca, koja je nastajala u predratnom razdoblju razvijajući se na valu jugoslavenske nacionalne ideologije. Najznačajniji među njima bili su [[Ljubo Leontić]], [[Niko Bartulović]], [[Tin Ujević|Augustin (Tin) Ujević]], [[Petar Sljepčević]], [[Milostislav Bartulica]], [[Vladislav Fabjančić]], [[Vladimir Gačinović]], [[Stevan Galogaža]], [[Luka Smodlaka]]. Njihov politički program sadržan je u jednoj rezoluciji (''Misli vodilji'') iz 1915., u kojoj među ostalim stoji:
{{Quote box|width=
Na početku rata većina omladinskih lidera emigrirala je iz zemlje. Cilj im je bio uključiti se u srpsku vojsku, no na kraju su se uglavnom okupili u europskim središtima, poglavito u [[Ženeva|Ženevi]], gdje se vodila jugoslavenska politika. Nastojali su biti samostalan politički čimbenik, odupirući se Jugoslavenskom odboru, koji ih je pokušavao svesti na svoj intelektualni servis. To kao i radikalizam u ciljevima i metodama često ih dovodi u sukob s Odborom. Najkonkretniji njihovi rezultati organiziranje su jugoslavenskog iseljeničkog pokreta u Južnoj Americi.
Redak 7:
[[Južnoslavenska ideja]] pustila je do Prvoga svjetskog rata duboko korijenje među [[hrvatsko iseljeništvo|hrvatskim iseljeništvom]], osobito u Južnoj Americi. Na vijest o ratu oni spontano reagiraju okupljanjem, da bi se ubrzo našli pod patronatom [[Jugoslavenski odbor|Jugoslavenskog odbora]]. (Vezu je uspostavio Odborov član [[Miće Mičić]], organizirali su ih predstavnici Jugoslavenske ujedinjene (nacionalističke) omladine [[Milostislav Bartulica]] i [[Ljubo Leontić]].) Iseljeništvo je Odboru bilo važno zbog ovih razloga:
# davalo mu je legitimitet koji nije mogao dobiti iz domovine;
# pokrivalo rashode dajući mu je kakvu-takvu slobodu u političkoj akciji u odnosu prema srpskoj vladi<br/> (koja ga je inače nastojala svesti na svoje tijelo za promidžbu);
# bilo je osnova za regrutiranje zamišljene [[Hrvatska u Prvom svjetskom ratu#Jugoslavenska legija|Jugoslavenske legije]] na [[solunsko bojište|solunskom bojištu]].
Redak 18:
{{Hrvatska u Prvom svjetskom ratu}}
[[Kategorija:Nastanak Jugoslavije]]
|