Krim: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Članak "Krim" je zaštićen: preventivno ([Uređivanje=Onemogućeno novim i neprijavljenim suradnicima] (neograničeno) [Premještanje=Onemogućeno novim i neprijavljenim suradnicima] (neograničeno))
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{Okvir zemlje svijeta
{{Okvir_zemlje_svijeta |
|ime = Autonomna Republika Krim |
|izvorno_ime = АвтономнаРеспублика Республіка Крим |Крым
|ime_genitiv = KrimaRepublike |Krim
|eng_ime = Crimea |
|zastava = Flag of Crimea.svg |
|grb = Emblem of Crimea.svg |
|moto lokacija = CrimeanProsperitet peninsula.svgu |jedinstvu!
|himna službeni_jezik = [[ukrajinskiHimna jezik|ukrajinski]]Republike |Krim
|lokacija glavni_grad = [[Simferopolj]]Crimea |(orthographic projection).svg
površina |lokacija_opis = 26.100,1 |
|lokacija2 stanovništvo = 1,973.185 |
godina_popisa |lokacija2_opis = 2007 |
valuta |glavni_grad = [[hrivnjaSimferopolj]] |
stoti_dio_valute |širina-stupnjevi = 100 kopijki |44
|širina-minute internetski_nastavak = .ua | = 57
|širina-oznaka = N
komentar = Drugi jezici u uporabi: [[ruski jezik|ruski]] i [[krimski tatarski]]|
|dužina-stupnjevi = 34
moto = Prosperitet i jedinstvo!
|dužina-minute = 06
|dužina-oznaka = E
|najveći_grad = [[Sevastopolj]]
|najveće_naselje_vrsta =
|najveće_naselje =
|službeni_jezik = [[Ruski jezik|ruski]]<ref name=Vecernji1>Renata Rašović: [http://www.vecernji.hr/svijet/parlament-je-izglasao-neovisnost-krima-i-njegovo-prikljucenje-rusiji-prije-referenduma-926269 Parlament izglasao neovisnost i priključenje Rusiji prije referenduma!]. Večernji list, 12. ožujka 2014. Preuzeto 12. ožujka 2014.</ref>
|vrsta_vlasti = republika
|predstavnik_države_množina =
|predstavnik_države =
|predstavnik_države_osoba =
|predsjednik_vlade_osoba = [[Sergej Aksjonov]]
|predstavnik_države1 =
|predstavnik_države_osoba1 =
|predstavnik_države2 =
|predstavnik_države_osoba2 = predsjednici Vrhovnog vijeća Krima
|predstavnik_države3 = predsjednik Vrhovnog vijeća Krima
|predstavnik_države_osoba3 = [[Vladimir Konstantinov]]
|predstavnik_države4 =
|predstavnik_države_osoba4 =
|predstavnik_države5 =
|predstavnik_države_osoba5 =
|neovisnost = od [[Ukrajina|Ukrajine]] 11. ožujka 2014.
|utemeljenje_ime =
|utemeljenje_datum =
|utemeljenje1_ime =
|utemeljenje1_datum =
|utemeljenje2_ime =
|utemeljenje2_datum =
|utemeljenje3_ime =
|utemeljenje3_datum =
|površina_poredak =
|površina = 26964
|vode =
|stanovništvo_poredak =
|stanovništvo = 2 352 385
|godina_popisa =
|gustoća_stanovništva =
|BDP_PKM_godina =
|BDP_PKM =
|BDP_PKM_rang =
|BDP_PKM_per_capita =
|BDP_PKM_per_capita_rang =
|valuta =
|stoti_dio_valute =
|vremenska_zona =
|internetski_nastavak =
|pozivni_broj =
|komentar =
}}
[[Image:Crimea republic map.png|thumb|270px|right|Zemljovid autonomne republike Krima.]]
'''Krim''' je ukrajinski poluotok smješten na gornjoj obali [[Crno more|Crnog mora]]. U političkom smislu predstavlja '''Autonomnu Republiku Krim''' koja se nalazi u sklopu [[Ukrajina|Ukrajine]]. Površina poluotoka iznosi 26.100 km².
 
'''Republika Krim''' ([[Ruski jezik|rus.]] Республика Крым; [[Ukrajinski jezik|ukr.]] Республіка Крим; [[Krimskotatarski jezik|crh.]] Къырым Джумхуриети) međunarodno nepriznata neovisna država koja se nalazi na poluotoku [[Krim|Krimu]], kojeg članice [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] izuzev [[Rusija|Rusije]] priznaju kao dio [[Ukrajina|Ukrajine]].
'''Autonomna Republika Krim''' ([[ukrajinski jezik|ukr.]]: '''Крим, Автономна Республіка Крим''', [[ruski jezik|rus]]: '''Крым, Автономная Республика Крым''', [[krimskotatarski jezik|krim.]]: '''Qırım, Qırım Muhtar Cumhuriyeti''') je parlamentarna repubilka koja nema zasebnog predsjednika. Ima vlastiti ustav, Zakonodavno Vrhovno vijeće te izvršno Vijeće ministara s velikom autonomijom u donošenju lokalnih pitanja. Krim je podjeljen u 25 manjih okruga: 14 rajona i 11 jedinica predvođenih gradskim vijećima.
 
Republika Krim proglašena je suverenom i neovisnom 11. ožujka 2014.<ref name=Vecernji1/> To je učinjeno odlukom Skupštine Republike Krima nakon ujedinjenja [[Autonomna Republika Krim|Autonomne Republike Krim]] s gradom [[Sevastopolj|Sevastopoljem]], na jugozapadu poluotoka Krim. Političke odluke o razjedinjenju s Ukrajinom dogodile su se u uvjetima vojne invazije s preko 20 tisuća profesionalnih vojnika bez identifikacijskih oznaka koju je ukrajinska vlast prozvala ruskom agresijom na suverenitet i cjelovitost [[Ukrajina|Ukrajine]]. Proglašenje neovisnosti dogodilo se kako bi se dao legitimitet nadolazećem referendumu 16. ožujka 2014. koji predviđa ujedinjenje s [[Rusija|Rusijom]]. Referendum se u Ukrajini smatra nezakonitim i protuustavnim.
==Stanovništvo==
Prvi stanovnici poluotoka Krima imali su uglavnom [[slaveni|slavensko]], [[goti|germansko]] i [[grci|romansko]] porijeklo. Posebno su se na tom poluotoku istaknuli [[Grci]], [[Skiti]], [[Goti]] (prisutni čak do 17. stoljeća) i slavenski narodi. Gotovo svi prethodni stanovnici asimilirani su u malobrojnu ali snažnu tatarsku zajednicu tijekom 14. stoljeća, a naposljetku prihvaćaju i [[islam]]sku vjeru čime gube svoj prvotni kršćanski identitet. S tom činjenicom, stanovnici gotovo oduvijek multikulturalnog Krima, postaju specifičan i rasno vrlo raznolik narod, sa mnogo europskog elementa, bez obzira na činjenicu da je poluotok postao jedan od centara napredne [[islam]]ske civilizacije gotovo u samom središtu [[Europa|Europe]].
 
== Povijest ==
Prema službenom popisu stanovništva u [[Ukrajina|Ukrajini]] iz 2001. godine na Krimu je živjelo oko 2.033.700 ljudi, a posljednje službene procjene iz 2007. godine ukazuju da na Krimu danas živi manje od 1.973.185 ljudi. Etnički sastav poluotoka i dalje je relativno nepromijenjen; većinu od 58.32% čine etnički [[Rusi]] (uglavnom doseljeni nakon [[SSSR|Drugog svjetskog rata]]), potom [[Ukrajinci]] sa 24.32%, [[Krimski Tatari]] sa 12.1% i [[Bjelorusi]] sa 1.44%. [[Krimski Tatari]] vraćeni su na poluotok iz središnje [[Rusija|Rusije]] nakon osamostaljenja Ukrajine te ih danas ondje živi oko 250.000, a ujedno predstavljaju jedinu veću [[Muslimani|muslimansku zajednicu]] u Ukrajini. [[Armenci]], [[Židovi]], [[Nijemci]] i drugi narodi ne prelaze 1% krimske populacije.
 
Povoljni položaj i prirodni uvjeti Krimskog poluotoka uvjetovali su da Krim postane jednom od kolijevka čovječanstva. Prastari tragovi čovjeka na Krimskom poluotoku odnose se na razdoblje od oko 100 000 do 35 000 godina pr. Kr.. Na prostoru Krima su također živjeli drevni narodi [[Kimerijci]], potom [[Tavri]] i [[Skiti]]. Na Krimskom poluotoku nastali su grčki polisi (gradovi-države) [[Herson]], [[Feodosija]] i [[Pantikapej]], koji su vodili intenzivnu prekomorsku trgovinu. Potkraj 4. st. pr. Kr. na prostoru Krima se formira . [[Skitija|Skitska država]], kojoj je glavni grad bio Napulj skitski, danas se na istom mjestu nalazi grad [[Simferopolj]].
Posljednje desetljeće broj stanovnika na poluotoku Krimu bilježi pad, posebno zbog visokog porasta smrtnosti starije umirovljeničke populacije.
 
Godine 988. kijevski knez [[Vladimir, knez Kijevske Rus'i|Vladimir Veliki]] osvojio je grčku koloniju grad [[Herson]] što se smatra godinom preuzimanja vlasti nad područjem poluotoka Krima, koji se našao u sklopu srednjovjekovne države [[Kijevska Rus'|Kijevske Rus'i]]. Krim se nalazio u sklopu kontrole kijevskih kneževa sve do 13. stoljeća kada su izvršeni jači vojni napadi [[Mongoli|Mongola]] koji su preuzeli kontrolu na Krimom. Nakon raspada Mongolskog Carstva, na Krimu su ostali živjeti Tatari.
== Zemljopis i klima ==
Krim je smješten na sjevernoj obali [[Crno more|Crnog mora]], uz zapadnu obalu [[Azovsko more|Azovskog mora]], dotičući Hersonsku oblast na sjeveru. Iako je smješten na rubnom jugozapadnom području poluotoka Krima, grad [[Sevastopolj]] ima poseban značaj i status na poluotoku. Površina cjelog poluotoka iznosi 26,100 km², a sama krimska obala je isprekidana sa nekoliko većih uvala i pomorskih luka. [[Luka|Pomorska luka]] leži na zapadu u uvali Karkinit, zatim na jugozapadu u otvorenoj Kalamitskoj uvali koja je ujedno i luka grada [[Evpatorija|Evpatorije]] i [[Sevastopolj]]a, na sjeveru se nalazi Arabatska uvala i sa istočne strane takozvana Kerčanska uvala. Na jugu Krima se također nalazi poznata ukrajinska luka Feodosija, u istoimenoj uvali.
 
Sredinom 15. stoljeća, 1441., uspostavljen je neovisni [[Krimski Kanat]], međutim, 1475. potpao je od [[Osmansko Carstvo]]. Krimski Tatari su sljedeća tri stoljeća bili podanici osmanskog sultana te su uživali široku autonomiju. Time je Osmanskom Carstvu osiguran mir na sjeveru i stalni priljev roblja. Nakon [[Rusko-turski rat|Rusko-turskog rata]] krajem 18. stoljeća, Krim je 1774. postao vazal [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]].<ref name=Vjesnik1>Jurij Girenko:[http://ruskivjesnik.com/politics/2014/02/24/odvajanje_ruskih_regija_od_ukrajine_25683.html Odvajanje „ruskih“ regija od Ukrajine?]. Ruski vjesnik, 24. veljače 2014. Pristupljeno 17. ožujka 2014.</ref>
Većina teritorija poluotoka Krima ima [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]], izuzev krajnjeg juga gdje prevladava [[Suptropi|subtropska klima]], na koju posebno utječe [[Crno more]]. Ljeta mogu biti poprilično topla i dosegnuti temperaturu od 30 °C, posebno tijekom srpnja, dok su zime umjereno hladne i kreću se do -0,3 °C tijekom siječnja, izuzev krajnjeg juga gdje se kreću do -4 °C. Količina [[Padaline|padalina]] na Krimu u prosjeku doseže 400 mm godišnje, ali na [[jug]]u je taj broj udvostručen, posebno na području grada [[Jalta|Jalte]] gdje doseže 1,050 mm padalina godišnje. Krim je oduvijek bio atraktivna turistička lokacija [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] i [[Rusi|Rusa]] iz cijelog [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], koji taj poluotok uz primjerene ljetne temperature doživljavaju kao domaću turističku lokaciju već desetljećima.
 
Prema svjedočenju turskog povjesničara [[Evlija Čelebija|Evlije Čelebije]], godine 1667. na Krimu je živjelo 1 120 000 stanovnika; oko 180 tisuća Tatara i preko 920 tisuća [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] i [[Bjelorusi|Bjelorusa]], koji su te prostore počeli intenzivno naseljavati dolazeći iz južne [[Bjelorusija|Bjelorusije]] i zapadne [[Ukrajina|Ukrajine]]. Tijekom 18., 19. i posebno 20. stoljeća Krim će početi naseljavati i etnički [[Rusi]], koji danas čine natpolovičnu većinu na tom poluotoku.
== Povijest ==
[[Datoteka:Crimea Laspi Beach.JPG|mini|lijevo|Krimska obala]]
Povoljni položaj i prirodni uvjeti Krimskog poluotoka uvjetovali su da Krim postane jednom od kolijevka čovječanstva. Prastari tragovi čovjeka na Krimskom poluotoku odnose se na razdoblje od oko 100.000 do 35.000 godina pr. Kr.. Na prostoru Krima su također živjeli drevni narodi [[Kimerijci]], potom [[Tavri]] i [[Skiti]]. Na Krimskom poluotoku nastali su grčki polisi (gradovi-države) [[Herson]], [[Feodosija]] i [[Pantikapej]], koji su vodili intenzivnu prekomorsku trgovinu. Potkraj 4. st. pr. Kr. na prostoru Krima se formira [[Skitija|Skitska država]], kojoj je glavni grad bio Napulj skitski, danas se na istom mjestu nalazi grad [[Simferopolj]].
 
Nakon [[Ruski građanski rat|Ruskog građanskog rata]] i nekoliko smjenjivanja na vlasti između "crvenih" i "bijelih", 1921. uspostavljena je [[Autonomna Krimska Sovjetska Socijalistička Republika]] koja je ušla u sastav [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Ruske SFSR]].<ref name=Vjesnik2>Igor Rozin: [http://ruskivjesnik.com/politics/2014/03/04/5_pitanja_o_krimu_25861.html 5 pitanja o Krimu]. Ruski vjesnik, 4. ožujka 2014. Pristupljeno 17. ožujka 2014.</ref> Krim je dobio autonomiju zbog naklonjenosti komunističke vlasti tatarskom stanovništvu.<ref name=Vjesnik1/>
Godine 988. kijevski knez [[Vladimir, knez Kijevske Rus'i|Vladimir Veliki]] osvojio je grčku koloniju grad [[Herson]] što se smatra godinom preuzimanja vlasti nad teritorijem poluotoka Krima, koji se našao u sklopu srednjovjekovne države [[Kijevska Rus'|Kijevske Rus'i]]. Krim se nalazio u sklopu kontrole kijevskih kneževa sve do 13. stoljeća kada su izvršeni jači vojni napadi [[Mongoli|Mongola]] koji su preuzeli kontrolu na Krimom. Raspadom mongolskog imperija ondje se zadržao manji dio tatarskog naroda i [[Krimsko kahstvo]] – neprestana opasnost za današnju ukrajinsku i rusku stepu. [[Ukrajinski kozaci]] su krajem 15. stoljeća prvi poveli rat protiv Tatara i moćne [[Osmansko carstvo|osmanske sile]], da bi im se u 17. stoljeću priključili [[Rusi]]. Mnogoborojno slavensko stanovništvo Krimskog poluotoka navelo je [[Rusi|Ruse]] i [[Ukrajinci|Ukrajince]] u 19. stoljeću da sa saveznicima povedu [[Krimski rat]] i ponovno u potpunosti prisvoje poluotok.
 
Do 1944. Krim je bilo rusko-tatarsko područje. Nijemci su ga zauzeli dva puta, u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] 1918. i u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] 1941. - 1944.<ref name=Vjesnik1/> U vrijeme Drugog svjetskog rata bio je pod okupacijom [[Treći Reich|Njemačke]] i [[Rumunjska|Rumunjske]].<ref name=Vjesnik2/> Tatari su uvelike surađivali s okupacijskim snagama, pa su pali u nemilost poslijeratne vlasti. Režim [[Josif Staljin|Josifa Staljina]] je 1944. deportirao Tatare na istok SSSR-a. Krim je 1954. izgubio autonomiju i pripojen je [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinskoj SSR]] u vrijeme vlasti [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]]. Pripojenje se dogodilo kako bi se Krimom moglo lakše upravljati iz Kijeva, nego iz Moskve, zbog njegovog zemljopisnog položaja.<ref name=Vjesnik1/>
Prema svjedočenju turskog povjesničara [[Evlija Čelebija|Evlije Čelebije]], godine 1667. na Krimu je živjelo 1.120.000 stanovnika; oko 180 tisuća Tatara i preko 920 tisuća [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] i [[Bjelorusi|Bjelorusa]], koji su te prostore počeli intenzivno naseljavati dolazeći iz južne [[Bjelorusija|Bjelorusije]] i zapadne [[Ukrajina|Ukrajine]]. Tijekom 18., 19. i posebno 20. stoljeća Krim će početi naseljavati i etnički [[Rusi]], koji danas čine nadpolovičnu većinu na tom poluotoku. Godine 1954., Krimska oblast u sklopu sovjetske Rusije je prema inicijativi sovjetskog političara [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] s ukrajinskom biračkom bazom, drugi puta vraćena u sastav sovjetske Ukrajine. Krimski Tatari koje je [[Staljin]] protjerao nakon Drugog svjetskog rata optuživši ih za kolaboraciju s nacističkim vlastima, stekli su pravo povratka 1991. nakon osamostaljenja [[Ukrajina|Ukrajine]] te ih danas na poluotoku živi oko 250.000, i uglavnom se služe bivšim službenim [[ruski jezik|ruskim jezikom]].
 
U vrijeme raspada SSSR-a i prvog razdoblja neovisnosti Ukrajine, vlasti su pokušale ukrajinizirati krimsko stanovništvo, što je naišlo na otpor. Tatari su dobili pravo povratka, pa su to nemirno vrijeme iskoristili za povratak zemlje i izgubljenih povlastica. Najburnije pitanje bio je grad [[Sevastopolj]], glavna baza sovjetske flote na Krimu. U tom razdoblju Krim je ostao u sastavu Ukrajine, ali je dobio posebna prava te je jedina regija s autonomijom u Ukrajini. Krimu je naime dopušteno da ostane ruski i da samo promijeni nazive pojedinih ulica.<ref name=Vjesnik1/>
 
== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Flag of the Crimean Tatar people.svg|minijatura|Zastava krimskih Tatara]]
Prvi stanovnici poluotoka Krima imali su uglavnom [[Slaveni|slavensko]], [[Goti|germansko]] i [[Grci|romansko]] porijeklo. Posebno su se na tom poluotoku istaknuli Grci, [[Skiti]], [[Goti]] (prisutni čak do 17. stoljeća) i slavenski narodi. Gotovo svi prethodni stanovnici asimilirani su u malobrojnu, ali snažnu tatarsku zajednicu tijekom 14. stoljeća, a naposljetku prihvaćaju i [[Islam|islamsku]] vjeru čime gube svoj prvotni kršćanski identitet. S tom činjenicom, stanovnici, gotovo oduvijek multikulturalnog Krima, postaju specifičan i rasno vrlo raznolik narod, s mnogo europskog elementa, bez obzira na činjenicu da je poluotok postao jedan od središta napredne islamske civilizacije gotovo u samom središtu [[Europa|Europe]].
 
Prema službenom popisu stanovništva u [[Ukrajina|Ukrajini]] iz 2001. godine na Krimu je živjelo oko 2 033 700 ljudi, a posljednje službene procjene iz 2007. godine ukazuju da na Krimu danas živi manje od 1 973 185 ljudi. Etnički sastav poluotoka i dalje je relativno nepromijenjen; većinu od 58.32% čine etnički [[Rusi]] (uglavnom doseljeni nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]), potom [[Ukrajinci]] s 24.32%, [[Krimski Tatari]] s 12.1% i [[Bjelorusi]] s 1.44%. [[Krimski Tatari]] vraćeni su na poluotok iz središnje [[Rusija|Rusije]] nakon osamostaljenja Ukrajine te ih danas ondje živi oko 250 000, a ujedno predstavljaju jedinu veću [[Muslimani|muslimansku zajednicu]] u Ukrajini. [[Armenci]], [[Židovi]], [[Nijemci]] i drugi narodi ne prelaze 1% krimskog stanovništva.
 
Tri četvrtine krimskog stanovništva smatra ruski materinskim jezikom, dok samo desetina smatra ukrajinski za materinski jezik. Prema podatcima Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju, ruski jezik koristi 97% stanovnika poluotoka.<ref name=Vjesnik2/>
 
Posljednje desetljeće broj stanovnika na poluotoku Krimu bilježi pad, posebno zbog visokog porasta smrtnosti starijeg umirovljeničkog stanovništva.
 
== Zemljopis i klima ==
 
Krim je smješten na sjevernoj obali [[Crno more|Crnog mora]], uz zapadnu obalu [[Azovsko more|Azovskog mora]], dotičući Hersonsku oblast na sjeveru. Iako je smješten na rubnom jugozapadnom području poluotoka Krima, grad [[Sevastopolj]] ima poseban značaj i status na poluotoku. Površina cjelog poluotoka iznosi 26 100 km², a sama krimska obala je isprekidana sa nekoliko većih uvala i pomorskih luka. [[Luka|Pomorska luka]] leži na zapadu u uvali Karkinit, zatim na jugozapadu u otvorenoj Kalamitskoj uvali koja je ujedno i luka grada [[Eupatorija|Eupatorije]] i [[Sevastopolj]]a, na sjeveru se nalazi Arabatska uvala i sa istočne strane takozvana Kerčanska uvala. Na jugu Krima se također nalazi poznata ukrajinska luka Feodosija, u istoimenoj uvali.
 
Većina područja poluotoka Krima ima [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]], izuzev krajnjeg juga gdje prevladava [[Suptropi|subtropska klima]], na koju posebno utječe [[Crno more]]. Ljeta mogu biti poprilično topla i dosegnuti temperaturu od 30 °C, posebno tijekom srpnja, dok su zime umjereno hladne i kreću se do -0,3 °C tijekom siječnja, izuzev krajnjeg juga gdje se kreću do -4 °C. Količina [[Padaline|padalina]] na Krimu u prosjeku doseže 400mm godišnje, ali na jugu je taj broj udvostručen, posebno na području grada [[Jalta|Jalte]] gdje doseže 1050mm padalina godišnje. Krim je oduvijek bio privlačna turistička lokacija Ukrajinaca i Rusa iz cijelog [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], koji taj poluotok uz primjerene ljetne temperature doživljavaju kao domaću turističku lokaciju već desetljećima.
 
=== Krimska autonomija (1992.)===
Line 53 ⟶ 113:
Na putu svojevrsne komunističke urote uskoro se našla još opasnija politička i društvena snaga koja je zavladala cijelim postsovjetskim terenom, [[organizirani kriminal]]. Na Krimu je on pao na plodno tlo posebno zbog toga što je oko 12 milijuna turista svake sezone posjećivalo Krim te su ostavljali veliki novac koji je pogodovao cvjetanju prostitucije, razbojništva i trgovine [[Psihoaktivne droge|narkoticima]]. Kumovi više krimskih mafijaških klanova uložili su golem novac u partijska odmarališta. Da bi legalizirali svoju djelatnost, tražili su političko uporište te ga pronašli u ruskom [[Nacionalizam|nacionalizmu]]. Budući da je krimsko Vrhovno vijeće tražilo veliko mito, pronašli su novo riješenje odnosno fiktivnog političkog vođu [[Jurij Mješkov|Jurija Mješkova]] koji je trebao legalizirati krimski kriminal. Na izborima su se sudarila dva podjednako nemoralna klana – komunistički (Bagrov) i klan kriminalnih biznisa (Mješkov). Malograđanska masa (glavni oslonac sovjetskog društva) glasala je za Mješkova koji je obećavao povećanje plaća u ruskim [[Ruska rublja|rubljima]]. Nakon pobjede Mješkova, naglo se povećao kriminal, a krvavi sukobi mafijaških klanova postali su dio krimske svakodnevnice. U aktivnu politiku Krima uključuje se i dio političke elite iz [[Moskva|Moskve]], te su Krim posjetili i savjetnici ruske vlade: Grišankov - bivši šef specijalnog odjela KGB SSSR-a, Koževnikov – potpukovnik vojne kontraobavještajne službe i Mihajlov – načelnik specijalnog odjela KGB SSSR-a.
 
== LiteraturaUprava ==
 
Republika Krim upravno je podijeljena na 14 regija i 16 gradova. Tim područjem obuhvaćeno je 56 gradskih naselja i 957 sela.
 
[[Datoteka:Crimea-regions.PNG|Regije Krima]]
 
# [[Bahčisarajska regija]]
# [[Bjelogorska regija]]
# [[Džankojska regija]]
# [[Kirovska regija]]
# [[Krasnogvardejska regija]]
# [[Krasnoperkopska regija]]
# [[Lenjinska regija]]
# [[Nižnegorska regija]]
# [[Pervomajska regija]]
# [[Razdoljenska regija]]
# [[Sakijska regija]]
# [[Simferopoljska regija]]
# [[Sovjetska regija]]
# [[Crnomorska regija]]
# [[Alušta]]
# [[Armjansk]]
# [[Džankoj]]
# [[Eupatorija]]
# [[Kerč]]
# [[Krasnoperekopsk]]
# [[Saki]]
# [[Simferopolj]]
# [[Sudak]]
# [[Feodosija]]
# [[Jalta]]
# [[Sevastopolj]]
 
== Izvori ==
 
{{izvori}}
{{Europa}}
{{GLAVNIRASPORED: Krim, Republika}}
[[Kategorija:Nepriznate države]]
[[Kategorija:Krim]]
[[Kategorija:Ukrajina]]
 
=== Literatura ===
 
*Subtelny, Orest (2000.), Ukraine: A History. University of Toronto Press. pp. 78.
*Kubijovyč, Volodymyr (ed.) (1963.), Ukraine: A Concise Encyclopædia. Toronto: University of Toronto Press.
*Fisher, Alan W. The Crimean Tatars. Stanford, CA: Hoover Institution Press, Stanford University, 1978. (264 p.)
*Kolo: časopis Matice hrvatske, 1997., br. 3. «Ukrajina».- Hrvatska revija, časopis Matice hrvatske, urednici Vlaho Bogušić, Jelena Hekman, Hrvoje Ivanković - str. 171.-335. (grupa autora)
 
== Vanjske poveznice ==