Inačica od 29. studenoga 2013. u 12:59 uredi MaGa (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 79.875 edits m Uklonjena promjena suradnika 88.207.111.176, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Orašnik ← Starija izmjena		Inačica od 18. ožujka 2014. u 13:36 uredi ukloni ovu izmjenu Walter9 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 11.040 edits sadržaj, poveznice i slika Novija izmjena →
Redak 1: [[Slika:Kliskatvrdjava.jpg\|200px\|desno\|mini\|Klis, prijestolnica Trpimirovića]] '''Trpimirovići''' su [[hrvatska]] vladarska [[dinastija]] iz koje su u ranom [[srednji vijek\|srednjem vijeku]] birani hrvatski [[knez]]ovi, a kasnije [[kralj]]evi. Ime je dobila po rodonačelniku [[knez]]u [[Trpimir]]u koji je živio u prvoj polovici [[9. stoljeće\|9. stoljeća]] i za čije vladavine se bilježi prvo važno spominjanje hrvatskog imena (''Dux Chroatorum'').<ref>Goldstein, Ivo, Hrvatski rani srednji vijek, str. 198.</ref> == Povijest == Redak 12: [[Kralj Tomislav]] je u [[10. stoljeće\|10. stoljeću]] ujedinio [[Panonska Hrvatska (kneževina)\|Panonsku]] i Primorsku Hrvatsku te stvorio [[Hrvatsko Kraljevstvo]]. Prema oskudnim povijesnim izvorima za njegove vladavine, [[Hrvatska]] je bila moćna država. Na vanjskopolitičkom planu, održavao je savezništvo sa Svetom Stolicom i uspješno se obranio od prodora Mađara, dok je na domaćem planu sudjelovao na [[Splitski crkveni sabori\|crkvenim saborima]] održanima u [[Split]]u [[925]]. i [[928]]. godine.<ref>Šišić, Ferdo, str. 131.-132.</ref> Borba s Bizantom i Mletačkom Republikom za dalmatinske gradove nastavljena je i u 10. i [[11. stoljeće\|11. stoljeću]]. [[Slika:Pluteus with the figure of a Croatian king.jpg\|~~180px~~200px\|lijevo\|mini\|Reljef s likom hrvatskog kralja (identificiran kao Petar Krešimir IV.)]] Tomislavovi nasljednici nisu uspjeli zadržati stabilnu vlast, pa je zemlju sredinom 10. stoljeća zahvatila dinastička kriza. U borbu između braće [[Miroslav]]a i [[Mihajlo Krešimir II.\|Mihajla Krešimira II.]] umiješao se hrvatski ban [[Pribina]], ukorist potonjeg što je rezultiralo ubojstvom kralja Miroslava [[949]]. godine.<ref>Šišić, Ferdo, str. 132.</ref> <ref>Goldstein, Ivo, str. 302.</ref> Redak 22: Dinastija je svoj vrhunac doživjela za vladavine [[Petar Krešimir IV.\|Petra Krešimira IV.]] († o. 1074.), koji je konsolidirao i proširio kraljevstvo, a ugasila se [[1091]]. smrću njegova sinovca [[Stjepan II., kralj Hrvatske\|Stjepana II.]], nasljednika kralja [[Dmitar Zvonimir\|Zvonimira]] koji nije ostavio muškog nasljednika. == Titule hrvatskih vladara iz roda Trpimirovića == ==Kneževi Primorske Hrvatske==▼ [[Slika:Oton Ivekovic, Krunidba kralja Tomislava.jpg\|260px\|desno\|mini\|''Krunidba kralja Tomislava'', [[Oton Iveković]]]] Iako je [[Nijemci\|njemački]] [[benediktinci\|benediktinac]] [[Gottschalk]] († o. 868.) nazivao Trpimira "kraljem" (''rex''), što je bio odraz njegove samostalne vlasti, ipak su Trpimirovići u 9. i početkom 10. stoljeća najčešće koristili titule ''dux'', ''dominus'', ''comes'' ili ''princeps'', koje se uglavnom prevode kao "[[knez]]" ili "[[vojvoda]]".<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=62491 Trpimirovići - Hrvatska opća enciklopedija]</ref> Prvi spomen vladarske titule kod Trpimirovića nalazi se na ''[[Trpimirova darovnica\|Trpimirovoj darovnici]]'' koja se datira u [[852.]] godine, a gdje stoji ''Dux Chroatorum''. Jedan od Trpimirovih nasljednika, [[Branimir]], naslovljen je na kamenom natpisu kao comes, dok ga [[papa]] [[Ivan X.]] u pismu naziva "princepsom", a na jednom mjestu i "comesom". Trpimirov sin, Muncimir je na kamenom natpisu tituliran kao "princeps", a u dokumentu kao "dux", dok se Stjepan Držislav na jednom kamenom natpisu pojavljuje kao "dux magnus".<ref>Goldstein, Ivo, Hrvatski rani srednji vijek, str. 241.-242.</ref> Poslije Tomislava, koji je u papinom pismu i zaključcima splitskog crkvenog sabora naveden kao "rex", a u kronici [[Toma Arhiđakon\|Tome Arhiđakona]] ''[[Historia Salonitana]]'' kao "dux", hrvatski vladari se sve češće pojavljuju u izvorima s titulom "rex". U istoj kronici piše da je Stjepan Držislav bio okrunjen za kralja i da su otada on i njegovi nasljednici nosili titulu ''rex Dalmatiae atque Croatiae''.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=62491 Trpimirovići - Hrvatska opća enciklopedija]</ref> [[Trpimir\|Trpimir I.]] (845.–864.)▼ [[Domagoj]] (864.–876.)▼ [[Iljko]] (876.–878.)▼ [[Zdeslav]] (878.–879.)▼ [[Branimir]] (879.–892.)▼ [[Muncimir]] (892.–910.)▼ [[Tomislav]] (910.–925.)▼ == Hrvatski vladari do kraja 11. stoljeća == ==Kraljevi Hrvatske==▼ [[Slika:Traditional Croatian crown.png\|150px\|desno\|mini\|Tradicionalan prikaz hrvatske krune]]▼ ▲=== Kneževi Primorske Hrvatske === [[Tomislav]] (925.–928.) [[Trpimir II.]] (928.–935.)▼ [[~~Krešimir~~Trpimir\|Trpimir I.]] (~~935~~845.–~~945~~864.) * [[~~Miroslav~~Domagoj]] (~~945~~864.–~~949~~876.) - ''nije iz roda Trpimirovića'' * [[~~Mihajlo Krešimir II.~~Iljko]] (~~949~~876.–~~969~~878.){{nedostaje izvor}} * [[~~Stjepan Držislav~~Zdeslav]] (~~969~~878.–~~997~~879.) * [[~~Svetoslav Suronja~~Branimir]] (~~997~~879.–~~1000~~892.) - ''nije iz roda Trpimirovića'' * [[~~Gojslav~~Muncimir]] (~~1000~~892.–~~c. 1020~~910.) * [[~~Krešimir III.~~Tomislav]] (~~1000~~910.– ~~c. 1030~~925.) [[Stjepan I., kralj Hrvatske\|Stjepan I.]] (c. 1030.–1058.)▼ ▲=== Kraljevi Hrvatske === [[Petar Krešimir IV.]] (1058.–1074.)▼ ▲[[Slika:Traditional Croatian crown.png\|~~150px~~180px\|desno\|mini\|Tradicionalan prikaz hrvatske krune]] [[Dmitar Zvonimir]] (1075.–1089.) [[~~Stjepan II., hrvatski kralj\|Stjepan II.~~Tomislav]] (~~1089~~925.–~~1091~~928.) ▲* [[~~Trpimir\|~~Trpimir III.]] (~~845~~928.–~~864~~935.) ▲* [[~~Iljko~~Krešimir I.]] (~~876~~935.–~~878~~945.) ▲* [[~~Domagoj~~Miroslav]] (~~864~~945.–~~876~~949.) ▲* [[~~Trpimir~~Mihajlo Krešimir II.]] (~~928~~949.–~~935~~969.) ▲* [[~~Branimir~~Stjepan Držislav]] (~~879~~969.–~~892~~997.) ▲* [[~~Tomislav~~Svetoslav Suronja]] (~~910~~997.–~~925~~1000.) ▲* [[~~Zdeslav~~Gojslav]] (~~878~~1000.–~~879~~c. 1020.) * [[Krešimir III.]] (1000.– c. 1030.) ▲* [[Stjepan I., kralj Hrvatske\|Stjepan I.]] (c. 1030.–1058.) ▲* [[Petar Krešimir IV.]] (1058.–1074.) ▲* [[~~Muncimir~~Dmitar Zvonimir]] (~~892~~1075.–~~910~~1089.) * [[Stjepan II., hrvatski kralj\|Stjepan II.]] (1089.–1091.) ==Pobočna dinastička linija== Prema ''[[Ljetopis popa Dukljanina\|Ljetopisu popa Dukljanina]]'', [[Petar, knez Duklje\|Petar]] je bio brat kralja Krešimira. Tijekom 10. stoljeća prema tom rukopisu on će postati vladar [[Duklja\|Duklje]] <ref>[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/ljetopis_pop_dukljanina_latinicna_redakcija.htm ljetopis popa dukljanima- latinična redakcija]</ref>. U doba makedonske i bizantske vrhovne vlasti njegovi potomci će prijeći na pravoslavnu vjeru. Tijekom stoljeća njegovi muški potomci će mijenjati ime svoje dinastije najprije u [[Vojislavljevići\|Vojislavljević]], a potom u dinastija [[Nemanjići\|Nemanjić]] koja će izumrijeti [[1422]]. godine nakon višestoljetnog vladanja [[Srbija\|Srbijom]]. {{nedostaje izvor}} == Povezani članci == Line 64 ⟶ 72: * ''Goldstein, Ivo, Hrvatski rani srednji vijek, Novi Liber, Zagreb, 1995.'' ISBN 953-6045-02-8 * ''Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, Marjan tisak, Split, 2004.'' ISBN 953-214-197-9 == Vanjske poveznice == * [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=62491 Trpimirovići - Hrvatska opća enciklopedija] {{hr icon}} [[Kategorija:Trpimirovići\| ]]

Trpimirovići: razlika između inačica