Razlika između inačica stranice »Krim«

Dodano 25 bajtova ,  prije 7 godina
→‎Povijest: ispravci
(→‎Povijest: ispravci)
== Povijest ==
 
Povoljni položaj i prirodni uvjeti Krimskog poluotoka uvjetovali su da Krim postane jednom od kolijevka čovječanstva. Prastari tragovi čovjeka na Krimskom poluotoku odnose se na razdoblje od oko 100 000 do 35 000 godina pr. Kr.. Na prostoru Krima su također živjeli drevni narodi [[Kimerijci]], potom [[Tavri]] i [[Skiti]]. Na Krimskom poluotoku nastali su grčki polisi (gradovi-države) [[Herson]], [[Feodosija]] i [[Pantikapej]], koji su vodili intenzivnu prekomorsku trgovinu. Potkraj 4. st. pr. Kr. na prostoru Krima se formira . [[Skitija|Skitska država]], kojoj je glavni grad bio Napulj skitski, danas se na istom mjestu nalazi grad [[Simferopolj]].
 
Godine 988. kijevski knez [[Vladimir, knez Kijevske Rus'i|Vladimir Veliki]] osvojio je grčku koloniju grad [[Herson]] što se smatra godinom preuzimanja vlasti nad područjem poluotoka Krima, koji se našao u sklopu srednjovjekovne države [[Kijevska Rus'|Kijevske Rus'i]]. Krim se nalazio u sklopu kontrole kijevskih kneževa sve do 13. stoljeća kada su izvršeni jači vojni napadi [[Mongoli|Mongola]] koji su preuzeli kontrolu na Krimom. Nakon raspada [[Mongolsko Carstvo|Mongolskog Carstva]], na Krimu su ostali živjeti Tatari.
 
Sredinom 15. stoljeća, 1441., uspostavljen je neovisni [[Krimski Kanatkanat]], međutim, 1475. potpao je od [[Osmansko Carstvo]]. Krimski Tatari su sljedeća tri stoljeća bili podanici osmanskog sultana te su uživali široku autonomiju. Time je Osmanskom Carstvu osiguran mir na sjeveru i stalni priljev roblja. Nakon [[Rusko-turski rat|Rusko-turskog rata]] krajem 18. stoljeća, Krim je 1774. postao vazal [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]].<ref name=Vjesnik1>Jurij Girenko:[http://ruskivjesnik.com/politics/2014/02/24/odvajanje_ruskih_regija_od_ukrajine_25683.html Odvajanje „ruskih“ regija od Ukrajine?]. Ruski vjesnik, 24. veljače 2014. Pristupljeno 17. ožujka 2014.</ref>
 
Prema svjedočenju turskog povjesničara [[Evlija Čelebija|Evlije Čelebije]], godine 1667. na Krimu je živjelo 1 120 000 stanovnika; oko 180 tisuća Tatara i preko 920 tisuća [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] i [[Bjelorusi|Bjelorusa]], koji su te prostore počeli intenzivno naseljavati dolazeći iz južne [[Bjelorusija|Bjelorusije]] i zapadne [[Ukrajina|Ukrajine]]. Tijekom 18., 19. i posebno 20. stoljeća Krim će početi naseljavati i etnički [[Rusi]], koji danas čine natpolovičnu većinu na tom poluotoku.
Krim se proglasio neovisnim od [[Ukrajina|Ukrajine]] 11. ožujka 2014. Vrhovno vijeće [[Autonomna Republika Krim|Autonomne Republike Krim]] i Gradsko vijeće [[Sevastopolj|Sevastopolja]] su na izvanrednom zasjedanju usvojili Deklaraciju o neovisnosti Krima.<ref name=Vjesnik3>[http://ruskivjesnik.com/news/2014/03/17/parlament_krima_zatrazio_pripojenje_poluotoka_u_sastav_rusije_26117.html Parlament Krima zatražio pripojenje poluotoka u sastav Rusije]. Ruski vjesnik, 17. ožujka 2014. Pristupljeno 18. ožujka 2014.</ref>
 
Pet dana poslije, 16. ožujka, održan je referendum na kojem se 96.7% glasača izjasnilo za pridruženje Krima [[Rusija|Ruskoj Federaciji]].<ref>Davor Ivanov; Ana Erdelja; Ivica Kristović; Tomislav Krasnec; Antonio Mandir: [http://www.vecernji.hr/svijet/proruski-prosvjednici-zauzimaju-zgrade-i-pale-knjige-na-ukrajinskom-jeziku-927207 Putin priznao Krim, Zapad uveo sankcije]. Večernji list, 17. ožujka 2014. Pristupljeno 18. ožujka 2014.</ref> Dan nakon referenduma Državno vijeće Krima je na izvanrednoj sjednici izglasalo Rezoluciju o neovisnosti Krima za koju je glasovalo 85 od 100 zastupnika, a isti dan Državno vijeće uputilo je molbu Rusiji za priključenjem. Odlučeno je da će se država zvati Republika Krim i da će grad Sevastopolj u njoj imati poseban status, a Vrhovno vijeće AR Krima preimenovano je u Državno vijeće Republike Krim. Također je odlučeno da će na Krimu od 30. ožujka 2014. vrijediti [[moskovsko vrijeme]], a kao službena valuta uveden je ruski [[rubalj]], no do 1. siječnja 2016. u opticaju će biti ukrajinska [[grivnaukrajinska hrivnja]].<ref name=Vjesnik3/>
 
Rusija je prihvatila molbu 18. ožujka, a sporazum o pridruženju Krima Ruskoj Federaciji potpisali su predsjednik Vlade Krima [[Vladimir Aksjonov]], gradonačelnik Sevastopolja [[Aleksej Čali]] i predsjednik Rusije [[Vladimir Putin]].<ref>Davor Ivanov: [http://www.vecernji.hr/svijet/putin-u-parlamentu-docekan-ovacijama-krim-je-oduvijek-bio-dio-rusije-927543 Putin potpisao sporazum o priključivanju Krima Rusiji]. Večernji list, 18. ožujka 2014. Pristupljeno 18. ožujka 2014.</ref>
303

uređivanja