Wikipedija

Republika Krim: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Uklonjena promjena suradnika Wüstenfuchs, vraćeno na posljednju inačicu suradnika Seiko
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{Ruski federalni subjekt |
{{Okvir zemlje svijeta
|ime HrvIme = Republika Krim
| genitiv = Krima
|izvorno_ime = Республика Крым
| RusIme = Республика Крым
|ime_genitiv = Republike Krim
| XIme1 = Республіка Крим
|eng_ime =
| XIme2 = Къырым Джумхуриети
|zastava = Flag of Crimea.svg
| XIme3 =  
|grb = Emblem of Crimea.svg
| zastava = Flag of Crimea.svg
|moto = Prosperitet u jedinstvu!
| grb = Emblem of Crimea.svg
|himna = Himna Republike Krim
|lokacija zemljovid = Crimea (orthographic projection).svg
| vrsta_upravnog_središta = [[Glavni grad]]
|lokacija_opis =
| ime_upravnog_središta = [[Simferopolj]]
|lokacija2 =
| rang_površina =
|lokacija2_opis =
| površina = 26964
|glavni_grad = [[Simferopolj]]
| postotak_vode =
|širina-stupnjevi = 44
| stan_rang =
|širina-minute = 57
| stan_broj = 2352385
|širina-oznaka = N
| godina_popisa = 2007.
|dužina-stupnjevi = 34
| stan_gust = 87.2
|dužina-minute = 06
| pol_stat_poveznica = Ruske republike
|dužina-oznaka = E
| pol_stat_ime = Republika
|najveći_grad = [[Sevastopolj]]
| vremenska_zona_slika =
|najveće_naselje_vrsta =
| vremenska_zona = ([[UTC]] + 1/+2)
|najveće_naselje =
| savezni_okrug =
|službeni_jezik = [[Ruski jezik|ruski]]<ref name=Vecernji1>Renata Rašović: [http://www.vecernji.hr/svijet/parlament-je-izglasao-neovisnost-krima-i-njegovo-prikljucenje-rusiji-prije-referenduma-926269 Parlament izglasao neovisnost i priključenje Rusiji prije referenduma!]. Večernji list, 12. ožujka 2014. Preuzeto 12. ožujka 2014.</ref>
| gospodarska_regija =
|vrsta_vlasti = republika
| jezici = [[Ruski jezik|ruski]], [[ukrajinski jezik|ukrajinski]], [[Krimskotatarski jezik|krimskotatarski]]
|predstavnik_države_množina =
| čelnik_naslov = predsjednik
|predstavnik_države =
| čelnik_ime =
|predstavnik_države_osoba =
| zamjenik_naslov = Predsjednik Vlade
|predsjednik_vlade_osoba = [[Sergej Aksjonov]]
| zamjenik_ime = [[Sergej Aksjonov]]
|predstavnik_države1 =
| zakonodavno_tijelo_čelnik = predsjednik [[Vrhovno vijeće Republike Krim|Vrhovnog vijeća]]
|predstavnik_države_osoba1 =
| zakon.tijela_čelnik_ime = [[Vladimir Konstantinov]]
|predstavnik_države2 =
| auto_oznaka =
|predstavnik_države_osoba2 = predsjednici Vrhovnog vijeća Krima
| naziv_parlamenta = [[Vrhovno vijeće]]
|predstavnik_države3 = predsjednik Vrhovnog vijeća Krima
| himna = [[Himna Krima]]
|predstavnik_države_osoba3 = [[Vladimir Konstantinov]]
|}}
|predstavnik_države4 =
|predstavnik_države_osoba4 =
|predstavnik_države5 =
|predstavnik_države_osoba5 =
|neovisnost = od [[Ukrajina|Ukrajine]] 11. ožujka 2014.
|utemeljenje_ime =
|utemeljenje_datum =
|utemeljenje1_ime =
|utemeljenje1_datum =
|utemeljenje2_ime =
|utemeljenje2_datum =
|utemeljenje3_ime =
|utemeljenje3_datum =
|površina_poredak =
|površina = 26964
|vode =
|stanovništvo_poredak =
|stanovništvo = 2 352 385
|godina_popisa =
|gustoća_stanovništva =
|BDP_PKM_godina =
|BDP_PKM =
|BDP_PKM_rang =
|BDP_PKM_per_capita =
|BDP_PKM_per_capita_rang =
|valuta =
|stoti_dio_valute =
|vremenska_zona =
|internetski_nastavak =
|pozivni_broj =
|komentar =
}}
 
'''Republika Krim''' ([[Ruski jezik|rus.]] Республика Крым; [[Ukrajinski jezik|ukr.]] Республіка Крим; [[Krimskotatarski jezik|crh.]] Къырым Джумхуриети) međunarodnoje nepriznatajedna neovisnaod državarepublika koja[[Rusija|Ruske seFederacije]]. nalaziIzmeđu na1992. poluotokui 2014. bila je u sastavu [[KrimUkrajina|KrimuUkrajine]], kojeg članicekao [[UjedinjeniAutonomna narodi|UjedinjenihRepublika narodaKrim]] izuzevzajedno s gradom [[RusijaSevastopolj|RusijeSevastopoljem]]. priznajuU vrijeme Krimske krize proglasila je neovisnost, a kao dioneovisna [[Ukrajina|Ukrajine]]država postojala je svega tjedan dana, od 11. do 18. ožujka 2014., kada je ušla u sastav Ruske Federacije.
 
Republika Krim proglašena je suverenom i neovisnom 11. ožujka 2014.<ref name=Vecernji1>Renata Rašović: [http://www.vecernji.hr/svijet/parlament-je-izglasao-neovisnost-krima-i-njegovo-prikljucenje-rusiji-prije-referenduma-926269 Parlament izglasao neovisnost i priključenje Rusiji prije referenduma!]. Večernji list, 12. ožujka 2014. Preuzeto 18. ožujka 2014.</ref> To je učinjeno odlukom Skupštine Republike Krima nakon ujedinjenja [[Autonomna Republika Krim|Autonomne Republike Krim]] s gradom [[Sevastopolj|Sevastopoljem]], na jugozapadu poluotoka Krim. PolitičkeNa odlukereferendumu oodržanom razjedinjenju16. sožujka Ukrajinom2014. dogodilevlasti suKrima sedobile usu uvjetimapodršku vojneza invazijeujedinjenje s prekoRuskom 20Federacijom, tisuća profesionalnih vojnika bez identifikacijskih oznaka kojušto je ukrajinskakonačno vlastostvareno prozvala18. ruskomožujka agresijomsporazumom naizmeđu suverenitetpredsjednika iVlade cjelovitostKrima [[UkrajinaVladimir Aksjonov|UkrajineVladimira Aksjonova]]. Proglašenje neovisnosti dogodilo, segradnonačelnika kako bi se dao legitimitet nadolazećem referendumu 16. ožujka 2014. koji predviđa ujedinjenje sSevastopolja [[RusijaAleksej Čali|RusijomAlekseja Čalija]]. Referendumi sepredsjednika uRuske UkrajiniFederacije smatra[[Vladimir nezakonitimPutin|Vladimira i protuustavnimPutina]].
 
== Povijest ==
 
Povoljni položaj i prirodni uvjeti Krimskog poluotoka uvjetovali su da Krim postane jednom od kolijevka čovječanstva. Prastari tragovi čovjeka na Krimskom poluotoku odnose se na razdoblje od oko 100 000 do 35 000 godina pr. Kr.. Na prostoru Krima su također živjeli drevni narodi [[Kimerijci]], potom [[Tavri]] i [[Skiti]]. Na Krimskom poluotoku nastali su grčki polisi (gradovi-države) [[Herson]], [[Feodosija]] i [[Pantikapej]], koji su vodili intenzivnu prekomorsku trgovinu. Potkraj 4. st. pr. Kr. na prostoru Krima se formira . [[Skitija|Skitska država]], kojoj je glavni grad bio Napulj skitski, danas se na istom mjestu nalazi grad [[Simferopolj]].
 
Godine 988. kijevski knez [[Vladimir, knez Kijevske Rus'i|Vladimir Veliki]] osvojio je grčku koloniju grad [[Herson]] što se smatra godinom preuzimanja vlasti nad područjem poluotoka Krima, koji se našao u sklopu srednjovjekovne države [[Kijevska Rus'|Kijevske Rus'i]]. Krim se nalazio u sklopu kontrole kijevskih kneževa sve do 13. stoljeća kada su izvršeni jači vojni napadi [[Mongoli|Mongola]] koji su preuzeli kontrolu na Krimom. Nakon raspada [[Mongolsko Carstvo|Mongolskog Carstva]], na Krimu su ostali živjeti Tatari.
 
Sredinom 15. stoljeća, 1441., uspostavljen je neovisni [[Krimski Kanatkanat]], međutim, 1475. potpao je od [[Osmansko Carstvo]]. Krimski Tatari su sljedeća tri stoljeća bili podanici osmanskog sultana te su uživali široku autonomiju. Time je Osmanskom Carstvu osiguran mir na sjeveru i stalni priljev roblja. Nakon [[Rusko-turski rat|Rusko-turskog rata]] krajem 18. stoljeća, Krim je 1774. postao vazal [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]].<ref name=Vjesnik1>Jurij Girenko:[http://ruskivjesnik.com/politics/2014/02/24/odvajanje_ruskih_regija_od_ukrajine_25683.html Odvajanje „ruskih“ regija od Ukrajine?]. Ruski vjesnik, 24. veljače 2014. Pristupljeno 17. ožujka 2014.</ref>
 
Prema svjedočenju turskog povjesničara [[Evlija Čelebija|Evlije Čelebije]], godine 1667. na Krimu je živjelo 1 120 000 stanovnika; oko 180 tisuća Tatara i preko 920 tisuća [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] i [[Bjelorusi|Bjelorusa]], koji su te prostore počeli intenzivno naseljavati dolazeći iz južne [[Bjelorusija|Bjelorusije]] i zapadne [[Ukrajina|Ukrajine]]. Tijekom 18., 19. i posebno 20. stoljeća Krim će početi naseljavati i etnički [[Rusi]], koji danas čine natpolovičnu većinu na tom poluotoku.
Line 84 ⟶ 53:
 
Do 1944. Krim je bilo rusko-tatarsko područje. Nijemci su ga zauzeli dva puta, u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] 1918. i u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] 1941. - 1944.<ref name=Vjesnik1/> U vrijeme Drugog svjetskog rata bio je pod okupacijom [[Treći Reich|Njemačke]] i [[Rumunjska|Rumunjske]].<ref name=Vjesnik2/> Tatari su uvelike surađivali s okupacijskim snagama, pa su pali u nemilost poslijeratne vlasti. Režim [[Josif Staljin|Josifa Staljina]] je 1944. deportirao Tatare na istok SSSR-a. Krim je 1954. izgubio autonomiju i pripojen je [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinskoj SSR]] u vrijeme vlasti [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]]. Pripojenje se dogodilo kako bi se Krimom moglo lakše upravljati iz Kijeva, nego iz Moskve, zbog njegovog zemljopisnog položaja.<ref name=Vjesnik1/>
 
=== Krim u neovisnoj Ukrajini ===
 
U vrijeme raspada SSSR-a i prvog razdoblja neovisnosti Ukrajine, vlasti su pokušale ukrajinizirati krimsko stanovništvo, što je naišlo na otpor. Tatari su dobili pravo povratka, pa su to nemirno vrijeme iskoristili za povratak zemlje i izgubljenih povlastica. Najburnije pitanje bio je grad [[Sevastopolj]], glavna baza sovjetske flote na Krimu. U tom razdoblju Krim je ostao u sastavu Ukrajine, ali je dobio posebna prava te je jedina regija s autonomijom u Ukrajini. Krimu je naime dopušteno da ostane ruski i da samo promijeni nazive pojedinih ulica.<ref name=Vjesnik1/>
 
=== Pripajanje Rusiji ===
 
Krim se proglasio neovisnim od [[Ukrajina|Ukrajine]] 11. ožujka 2014. Vrhovno vijeće [[Autonomna Republika Krim|Autonomne Republike Krim]] i Gradsko vijeće [[Sevastopolj|Sevastopolja]] su na izvanrednom zasjedanju usvojili Deklaraciju o neovisnosti Krima.<ref name=Vjesnik3>[http://ruskivjesnik.com/news/2014/03/17/parlament_krima_zatrazio_pripojenje_poluotoka_u_sastav_rusije_26117.html Parlament Krima zatražio pripojenje poluotoka u sastav Rusije]. Ruski vjesnik, 17. ožujka 2014. Pristupljeno 18. ožujka 2014.</ref>
 
Pet dana poslije, 16. ožujka, održan je referendum na kojem se 96.7% glasača izjasnilo za pridruženje Krima [[Rusija|Ruskoj Federaciji]].<ref>Davor Ivanov; Ana Erdelja; Ivica Kristović; Tomislav Krasnec; Antonio Mandir: [http://www.vecernji.hr/svijet/proruski-prosvjednici-zauzimaju-zgrade-i-pale-knjige-na-ukrajinskom-jeziku-927207 Putin priznao Krim, Zapad uveo sankcije]. Večernji list, 17. ožujka 2014. Pristupljeno 18. ožujka 2014.</ref> Dan nakon referenduma Državno vijeće Krima je na izvanrednoj sjednici izglasalo Rezoluciju o neovisnosti Krima za koju je glasovalo 85 od 100 zastupnika, a isti dan Državno vijeće uputilo je molbu Rusiji za priključenjem. Odlučeno je da će se država zvati Republika Krim i da će grad Sevastopolj u njoj imati poseban status, a Vrhovno vijeće AR Krima preimenovano je u Državno vijeće Republike Krim. Također je odlučeno da će na Krimu od 30. ožujka 2014. vrijediti [[moskovsko vrijeme]], a kao službena valuta uveden je ruski [[rubalj]], no do 1. siječnja 2016. u opticaju će biti [[ukrajinska hrivnja]].<ref name=Vjesnik3/>
 
Rusija je prihvatila molbu 18. ožujka, a sporazum o pridruženju Krima Ruskoj Federaciji potpisali su predsjednik Vlade Krima [[Vladimir Aksjonov]], gradonačelnik Sevastopolja [[Aleksej Čali]] i predsjednik Rusije [[Vladimir Putin]].<ref>Davor Ivanov: [http://www.vecernji.hr/svijet/putin-u-parlamentu-docekan-ovacijama-krim-je-oduvijek-bio-dio-rusije-927543 Putin potpisao sporazum o priključivanju Krima Rusiji]. Večernji list, 18. ožujka 2014. Pristupljeno 18. ožujka 2014.</ref>
 
== Stanovništvo ==
 
[[Datoteka:Flag of the Crimean Tatar people.svg|minijatura|Zastava krimskih Tatara]]
Prvi stanovnici poluotoka Krima imali su uglavnom [[Slaveni|slavensko]], [[Goti|germansko]] i [[Grci|romansko]] porijeklo. Posebno su se na tom poluotoku istaknuli Grci, [[Skiti]], [[Goti]] (prisutni čak do 17. stoljeća) i slavenski narodi. Gotovo svi prethodni stanovnici asimilirani su u malobrojnu, ali snažnu tatarsku zajednicu tijekom 14. stoljeća, a naposljetku prihvaćaju i [[Islam|islamsku]] vjeru čime gube svoj prvotni kršćanski identitet. S tom činjenicom, stanovnici, gotovo oduvijek multikulturalnog Krima, postaju specifičan i rasno vrlo raznolik narod, s mnogo europskog elementa, bez obzira na činjenicu da je poluotok postao jedan od središta napredne islamske civilizacije gotovo u samom središtu [[Europa|Europe]].
Line 135 ⟶ 115:
# [[Jalta]]
# [[Sevastopolj]]
 
== Izvori ==
 
{{izvori}}
 
=== Literatura ===
 
*Subtelny, Orest (2000.), Ukraine: A History. University of Toronto Press. pp. 78.
*Kubijovyč, Volodymyr (ed.) (1963.), Ukraine: A Concise Encyclopædia. Toronto: University of Toronto Press.
*Fisher, Alan W. The Crimean Tatars. Stanford, CA: Hoover Institution Press, Stanford University, 1978. (264 p.)
*Kolo: časopis Matice hrvatske, 1997., br. 3. «Ukrajina».- Hrvatska revija, časopis Matice hrvatske, urednici Vlaho Bogušić, Jelena Hekman, Hrvoje Ivanković - str. 171.-335. (grupa autora)
 
== Vanjske poveznice ==
 
*http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=20775
{{Commons|Crimea}}
* [http://www.crimea-portal.gov.ua Službeni portal Vijeća ministara Krima] {{ukr icon}} {{rus icon}} {{eng oznaka}} {{fra icon}}
* [http://www.rada.crimea.ua/ Službena stranica Vrhovne Rade Krima] {{ukr icon}} {{rus icon}}
* [http://www.blacksea-crimea.com/ Turistički smještaj na Krimu] {{eng oznaka}}
* [http://www.accesscrimea.com/ Turističke informacije o Krimu] {{eng oznaka}}
* [http://www.thecrimea.org.ua/ Kratke informacije o Krimu] {{eng oznaka}} {{de icon}}
 
{{Europa}}
{{GLAVNIRASPORED: Krim, Republika}}
[[Kategorija:Nepriznate države]]
[[Kategorija:KrimPovijest Ukrajine]]
[[Kategorija:UkrajinaPovijest Rusije]]
[[Kategorija:Krim| ]]
 
{{Link FA|sv}}
<!--Other languages-->
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Republika_Krim"