Svibanjska deklaracija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Izvori |
|||
Redak 21:
Slovo te deklaracije govori o rješenju [[južnoslavenska ideja|južnoslavenskog pitanja]] unutar [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]] — [[Austroslavizam|trijalistički uređene]] personalne unije, no njezin duh već su i suvremenici tumačili u separatističkom smislu. »Žezlo habsburške dinastije« u njoj je poput »smokvina lista« skovalo stvarnu namjeru koja se nije mogla izreći, a da ne bude tretirana kao veleizdajnički čin.<ref>[[Hrvatska revija]] 2, 2004. - [http://www.matica.hr/hr/334/Prvi%20svjetski%20rat%20i%20Hrvati/ Ljubomir Antić: Prvi svjetski rat i Hrvati]</ref>
== Reagiranja na Deklaraciju u Hrvatskom saboru ==
[[Datoteka:Zemljovid_trijalizma_prema_NZB_1910.png|mini|desno|Prijedlog trijalističkog ustroja prema Nikoli Zvonimiru Bjelovučiću]]
Na zasjedanju Sabora 3. kolovoza 1917. godine ponovno se raspravljalo o budućnosti Hrvatske. [[Stjepan Radić]] je izlagao kako je [[Antanta]] bila pristala na “[[Velika Srbija|Veliku Srbiju]]”, ali da je [[Veljačka revolucija u Rusiji|ruska revolucija]] donijela “novo svjetlo” koje daje nadu da se granice u srednjoj Europi neće mijenjati, pa će zato “u monarhiji biti Kraljevina Hrvatska slobodna i ujedinjena”, a izvan Monarhije obnovit će se Srbija i ostati Bugarska.
▲[[Svibanjska deklaracija]] 1917. godine, zastupnika [[carevinsko vijeće|austrijskog parlamenta]] iz Slovenije, Dalmacije i [[Markgrofovija Istra|Istre]] kojom se zahtijeva [[južnoslavenska ideja|konstitucija južnoslavenske države]] u sklopu [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]], izazvala je gotovo jednodušnu potporu u Hrvatskom saboru. Na sjednici Sabora 13. srpnja 1917. godine, SSP ([[milinovci]]) je zatražila “da se sve hrvatske zemlje i svi dijelovi hrvatskog naroda ujedine na temelju historijskog državnog prava u jedinstvenu hrvatsku državu od Triglava do Drine pod žezlom... Habsburške dinastije”. Čak je i srpski prvak [[Srđan Budisavljević]], iz HSK, podržao tu ideju rekavši da se “Slovenci, Hrvati i Srbi ujedine u ... nezavisno državno tijelo...”. Stjepan Radić je izjavio kako Svibanjska deklaracija “znači najsretniju i najpotpuniju formulu našeg ... državno-pravnog demokratskog programa...”, dodavši da se ta ideja može ostvariti u Monarhiji, ali “ako to ne bude moguće onda ćemo to provesti i bez nje”. [[Živko Petričić]] u ime SSP-a, tumači Svibanjsku deklaraciju kao zahtjev za “uspostavu hrvatske države”, a ne “neke jugoslavenske države...”.
Vođa milinovaca, [[Ante Pavelić (stariji)]], na sjednici Sabora 3. prosinca 1917. oštro je napao austrougarskog ministra vanjskih poslova, oduzimajući mu pravo da govori u ime Slavena Monarhije, naroda koji čine većinu u državi. U ovomu dramatičnom povijesnom trenutku Stjepan Radić je uzimao u obzir i [[Oktobarska revolucija|Rusku revoluciju]] i [[Lenjin]]a koji su ga se duboko dojmili. Nije odobrio brutalnosti prema svrgnutoj vladajućoj klasi, ali je rekao: “...neće više biti gospodujućih i podložnih naroda, neće više biti na jednoj strani spahija, a na drugoj kmetova, nego će svi narodi biti posve jednaki... bez obzira na to jesu li veliki ili mali...”, nastavivši “Ruska revolucija je promijenila temelje međunarodnog prava... koje će osigurati slobodu i sreću svakome iole svjesnom i slobodnom narodu...”. Radić, čovjek velikih emocija i impresija, očigledno se zalijetao, ali je i u ovom velikom događaju vidio nove mogućnosti borbe za svoj populistički seljački pokret.
== Izvori ==
| |||