Johannes Diderik van der Waals: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 12:
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[fizika]], [[termodinamika]]
| radna_institucija = [[Sveučilište Amsterdam]]
| alma_mater = [[Sveučilište Leiden]]
| doktorski_mentor =
| poznat_po = [[Van der Waalsova jednadžba stanja]], [[Van der Waalsove sile]]
| nagrade = [[1910.]] - [[Nobelova nagrada za fiziku]]
| fusnote =
Redak 22:
'''Johannes Diderik van der Waals''' ([[Leiden]], [[23. studenog]] [[1837]]. - [[Amsterdam]], [[8. ožujka]] [[1923]].), je bio [[Nizozemska|nizozemski]] [[Teorijska fizika|teorijski fizičar]] i [[Termodinamika|termodinamičar]], poznat prije svega po svojoj [[Van der Waalsova jednadžba stanja|van der Waalsovoj jednadžbi stanja]] [[realni plin|realnih plinova]] i [[Tekućine|tekućina]]. Njegova jednadžba stanja opisuje realne plinove i njihovu kondenzaciju u tekućine. Njegovo ime je vezano isto za [[Van der Waalsove sile|van der Waalsove sile]] (sile između stabilnih [[molekula]]), '''van der Waalsove molekule''' (mali grozdovi molekula povezanih sa van der Waalsovim silama) i sa '''van der Waalsovim polumjerom''' (veličina molekula).
 
Bio je prvi profesor fizike na UniverzitetuSveučilištu u [[Amsterdam]]u, kada se otvorio [[1877.]]. Godine [[1910.]] dobio je [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]].
 
==Biografija==
===Mladost===
Johannes van der Waals je bio najstariji od desetoro djece, u obitelji Jacobusa van der Waalsa i Elisabethe van den Berg. Otac mu je bio stolar u nizozemskom gradu Leidenu. Kao što je bilo uobičajeno za radničku klasu u 19. stoljeću, Johannes je zavrđio osnovnu školu, nije išao u srednju školu, koja bi mu omogućila polazak na univerzitetsveučilište. Sa 15 godina postao je [[učitelj]] – naučnik u osnovnoj školi. Ipak, dodatno je učio i polagao ispite, da bi napredovao u svojoj struci.
 
Od 1862. počeo je prisustvovati predavanjima iz [[matematika|matematike]], [[fizika|fizike]] i [[astronomija|astronomije]] na univerzitetusveučilištu, iako nije imao znanja iz [[Klasična filologija|klasičnih jezika]]. Od [[1865.]] radio je kao nastavnik fizike.
 
===Profesor===
Johannes van der Waals je imao sreće kao student, jer baš u njegovo vrijeme su ukinuli obavezu znanja klasičnih jezika na univerzitetusveučilištu. 1873. obranio je [[doktorski rad]] vezan uz kontinuitet plinskih i tekućih [[Agregatna stanja|agregatnih stanja]], gdje uvodi pojmove molekularnog obujma i molekularnih privlačnih sila.
 
Bio je prvi profesor fizike na UniverzitetuSveučilište u [[Amsterdam]]u, kada se otvorio 1877. Jedan od kolega na univerzitetu je bio poznati kemičar [[Jacobus Henricus van 't Hoff]]. U mirovinu je išao sa 70 godina. Umro je sa 85 godina.
 
===Osobni život===
1865. van der Waals se oženio sa Anna Magdalena Smit i imali su tri kćerke i jednog sina. Žena mu je umrla sa 34 godine od [[Tuberkuloza|tuberkuloze]]. Nakon toga, van der Waals se nikad nije više ženio, čak oko deset godina nije ništa objavljivao, koliko je bio potresen sa ženinom smrću.
 
==Naučni Znanstveni rad ==
U svom naučnomznanstvenom radu, najviše je bio zainteresiran sa termodinamikom. Najveći utjecaj na njega su imali [[Rudolf Clausius]], [[James Clerk Maxwell|James Maxwell]] i [[Ludwig Boltzmann]].<ref> Van Der Waals J.D.: "The equation of state for gases and liquids", journal = Nobel Lectures in Physics, 1910., [http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1910/waals-lecture.pdf]</ref> Od 1869. počeo je raditi na kritičnim temperaturama [[fluid]]a. Uočio je da se plinovi kondenziraju u tekućine na kontinuiran način, pa je došao do svoje poznate [[Van der Waalsova jednadžba stanja|van der Waalsove jednadžbe stanja]] [[realni plin|realnih plinova]] i [[Tekućine|tekućina]], koju je objavio 1880. U svojoj jednadžbi stanja, predviđao je postojanje [[molekula]] i [[atom]]a, što se u njegovo vrijeme nije vjerovalo. Osim toga, uočio je da između molekula postoje međumolekularne sile, što je dovelo kasnije do pojma [[Van der Waalsove sile|van der Waalsovih sila]]. <ref> Van der Waals Johannes, D. [http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1910/waals-lecture.pdf] "The Equation of State for Gases and Liquids" 1910.</ref> <ref> "Über die Art der Bewegung, welche wir Wärme nennen" Clausius R., 1857., journal = Annalen der Physik</ref> <ref> Andrews T.: "The Bakerian Lecture: On the Gaseous State of Matter", journal = Philosophical Transactions of the Royal Society of London, 1869. [http://journals.royalsociety.org/content/b37m48w1g5306132/fulltext.pdf | accessdate = 2008-04-24]</ref>
 
Njegov rad je pomogao da se 1898. dobije tekući [[vodik]] i tekući [[helij]] 1908., što je ostvario [[Heike Kamerlingh Onnes]]. Od 1890. van der Waals se bavi [[Drugi zakon termodinamike|drugim zakonom termodinamike]]. 1893. objavio je rad na teoriji [[kapilarnost]]i. Prije njega o kapilarnosti je pisao [[Pierre-Simon Laplace]], ali je on je imao mehanički pristup. Van der Waals je za kapilarnost imao termodinamički pristup, što je u njegovo vrijeme bilo osporavano, jer se nije vjerovalo u postojanje molekula i njihovo brzo kretanje. Tek kasnije je njegova teorija prihvaćena, kada je [[Jean Baptiste Perrin]] objasnio pokusima [[Brownovo gibanje]], a [[Albert Einstein]] to teoretski objasnio. <ref> Van der Waals J.D.: [http://www.scs.uiuc.edu/~mainzv/exhibit/vanderwaals.htm] ''Over de Continuiteit van den Gas- en Vloeistoftoestand (on the continuity of the gas and liquid state)''. Ph.D. thesis (excerpt), Leiden, The Netherlands,1873.</ref> <ref> Maxwell J.C.: "Van der Waals on the Continuity of Gaseous and Liquid States", journal = Nature, 1874. [http://www.nature.com/nature/journal/v10/n259/pdf/010477a0.pdf]</ref> <ref> Tang K.-T. and Toennies J. P. (2010),'' Johannes Diderik van der Waals: A Pioneer in the Molecular Sciences and Nobel Prize Winner in 1910''. Angewandte Chemie International Edition</ref> <ref> Van der Waals J.D.: "Thermodynamische theorie der capillariteit in de onderstelling van continue dichtheidsverandering", journal = Verhand. Kon. Akad. V Wetensch. Amst. Sect. 1, 1893. [http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k77592z/f383.table]</ref>