Razlika između inačica stranice »Ukrajinci«

Dodano 257 bajtova ,  prije 6 godina
dopuna
(dorada)
(dopuna)
 
'''Ukrajinci''' (ukr. '''Українці ''' / Ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u [[Ukrajina|Ukrajini]], [[Rusija|Rusiji]], [[Bjelorusija|Bjelorusiji]] i susjednim područjima. Ukrajinci su u zapadnim izvorima sve do 20. stoljeća bili poznatiji kao '''Rusini''' ([[ukrajinski|ukr.]] '''Pусини'''/Rusyny, [[latinski|lat.]] '''Ruteni'''), što danas predstavlja njihov stariji etnonim.<ref>[http://www.zn.kiev.ua/3000/3050/50610/ Как русины стали украинцами]</ref>
[[Datoteka:Yuri Andrukhovych.jpg|mini|275px|lijevo|Ukrajinski pisac [[Jurij Andruhovič]] (2011.)]]
 
'''Konsolidacija:''' Ukrajinci pripadaju grupi [[Slaveni|slavenskih naroda]] s izraženijim srednjoeuropskim [[mentalitet|mentalitetom]] koji se donekle razlikuje od susjednog poljskog ili pak svojstvenog ruskog. Stara povijest ukrajinskog naroda, još je od antičkog razdoblja stvarala njihovu zasebnu nacionalnu kulturu i specifičan ukrajinski mentalitet koji je bio jako povezan s dva recipročno kontrasna podneblja: [[Stara Grčka|starogrčkim]] i [[Vikinzi|skandinavskim]].<ref>[http://izbornyk.org.ua/hrushrus/iur105.htm Матеріальна культура українських племен в часах розселення і по нїм]</ref><ref>[http://litopys.org.ua/kostomar/kos10.htm Н. КОСТОМАРОВ: СЛАВЯНСКАЯ МИФОЛОГИЯ]</ref> Ukrajinski narod se kulturološki konsolidirao već tijekom 10. i 11. stoljeća u sklopu stvaranja [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]] te je kao takav do 13. stoljeća bio dominantan ostalim susjednim narodima. Mnogi kulturološki elementi u poljskom, bjeloruskom i ruskom društvu tada i nešto kasnije su preuzeti upravo od Ukrajinaca.<ref>G. Vernadsky; The Origin of Russia (Oxford, 1959.)</ref>
[[Datoteka:Yuri Andrukhovych.jpg|mini|275px|lijevo|Ukrajinski pisac [[Jurij Andruhovič]] (2011.)]]
'''Genetska istraživanja:''' Ukrajinci su iz više razloga duže vrijeme među brojnim narodima bili velika nepoznanica, a o njima se pisalo uglavnom iz ruskih izdanja tiskanih za vrijeme bivšeg [[SSSR]]-a. U 2012. godini emitiran je dokumentarni film »DNK – portret nacije« u kojem se napravila stručna analiza o genetskom porijeklu etničkih Ukrajinaca. Niz priznatih ukrajinskih i [[Nijemci|njemačkih]] znanstvenika ustanovilo je da etnički Ukrajinci (ne ukrajinski građani) imaju najčvršću vezu s takozvanim [[Antički Arijevci|Antičkim Arijevcima]] za koje se smatra da su imali svoje središte u južnoj Ukrajini. Ista istraživanja su potvrdila specifičnu vezu sa [[Skandinavija|skandinavskim]] narodima te još nekoliko zanimljivosti koje je ukrajinska (sovjetska) javnost pred već poznatim tezama duže vrijeme ignorirala.<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=DVW2OqRm1OY Dokumentarni film DNK - portret nacije; ДНК - портрет нації (ukr.)]</ref><ref>[http://gazeta.zn.ua/SOCIETY/ariyskiy_standart.html Recenzija dokumentarnog filma (rus.) - «Арийский стандарт»?, Юрий Рудницкий]</ref>
[[Datoteka:Anastasiya Petryk (Ukraine, winner of JESC 2012).jpg|mini|160px|lijevo|Ukrajinska glazbenica [[Anastazija Petryk]] (2012.)]]
 
'''Kolonizacija:''' Uz primjetno poštovanje prema prirodi i njezinim blagodatima, treba spomenuti da su žene u ukrajinskom društvu tradicionalno imale uvažavan status i nerijetko su bile uključene u društvena zbivanja sve do uspostave [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Danas se Ukrajinci smatraju otvorenim, dobronamjernim i tolerantnim ljudima, te su izrazito ponosni na svoju [[Ukrajinska kultura|nacionalnu kulturu]], koja se usprkos višestoljetnim restrikcijama, smatra jednom od najbogatijih, ali i najstarijih europskih kultura.<ref>[http://izbornyk.org.ua/istkult2/ikult203.htm Державність і культура]</ref> Proces [[rusifikacija|rusifikacije]] tijekom posljednja tri stoljeća ostavio je poseban trag na [[svjetonazor]] ukrajinskog stanovništva prije svega u jugoistočnoj Ukrajini koja je nakon [[Staljin]]ove represije naknadano naseljavana [[Rusi|ruskim stanovništvom]].<ref>Włodzimierz Bączkowski (1958). Russian colonialism: the Tsarist and Soviet empires - New York, Frederick A. Praeger</ref>
 
 
'''Obrazovanje:''' Vrijedi spomenuti da je ukrajinski hetman [[Pilip Orlik]] zaslužan za formuliranje i stvaranje jednog od prvih demokratskih ustava u [[Europa|Europi]], što govori o visokoj razini europske političke i druge kulture među Ukrajincima u 16. i 17. stoljeću.<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\O\R\OrlykPylyp.htm Cossack statesman and hetman-in-exile.]</ref> Usprkos poljskoj okupaciji, Ukrajinci su u 17. stoljeću predstavljali najobrazovaniji narod pravoslavnog slavenskog svijeta, što danas potvrđuju mnogi povijesni izvori širom [[Europa|Europe]].<ref>[http://izbornyk.org.ua/istkult/ikult07.htm Релігія і церква (О.П.Моця)]</ref> Uz navedeno treba naglasiti da su Ukrajinci nakon 14. stoljeća vodili gotovo neprestanu političku i druge oblike borbe s ciljem uspostavljanja vlastite autonomije u sklopu određenih državnih zajednica ili pak samostalne ukrajinske države, što se odrazilo na njihov relativno tolerantan svjetonazor i borbu za razvoj [[Demokracija|demokratskog]] društva.<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\U\K\Ukrainians.htm The East Slavic nation constituting the native population of Ukraine.]</ref>
 
[[Datoteka:Ukraine census 2001 Ukrainians.svg|mini|365px|desno|Etnički Ukrajinci u Ukrajini prema popisu iz 2001. (u postocima)]]
== Etimologija ==
Složena [[Povijest Ukrajine|ukrajinska povijest]] utjecala je na dugotrajno formiranje naziva jednog te istog naroda u razdoblju između 10. i čak 20. stoljeća. Nakon okupljanja ukrajinskih plemena u 9. i 10. stoljeću pod jedinstvenim samoidentifikacijskim pojmom »Rus'«, stvaraju se nazivi »Rusyči« i »Rusyny«. Ti su nazivi preneseni u zapadne izvore kao »Rusy« i »Ruteni«. Također je važno napomenuti da ukrajinski filolozi i povjesničari tvrde kako su te nazive između 10. i 12. stoljeća koristili isključivo Ukrajinci.
 
Nakon mongolskog napada na [[Europa|Europu]] i rušenja [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]], sve do 18. stoljeća Ukrajinci su u elitnom smislu bilježeni vlastitim starijim etnonimom »Rusini« (lat. Ruteni), a potom kao »Malorusi« u sklopu izgradnje [[Rusko Carstvo|Ruskog imeprija]] tijekom 18. i 19. stoljeća.
[[Datoteka:Ruslana conducting the orchestra.jpg|mini|275px|lijevo|Ukrajinska glazbenica [[Ruslana|Ruslana Ližičko]] (2006.)]]
[[Datoteka:Ukraine census 2001 Ukrainians.svg|mini|365px|desno|Etnički Ukrajinci u Ukrajini prema popisu iz 2001. (u postocima)]]
Nakon mongolskog napada na [[Europa|Europu]] i rušenja [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]], sve do 18. stoljeća Ukrajinci su u elitnom smislu bilježeni vlastitim starijim etnonimom »Rusini« (lat. Ruteni), a potom kao »Malorusi« u sklopu izgradnje [[Rusko Carstvo|Ruskog imeprija]] tijekom 18. i 19. stoljeća.
[[Datoteka:Inna Shevchenko.jpg|mini|365px|desno|Članice feminističke organizacije [[FEMEN (Ukrajina)|Femen]] (2012.)]]
 
Od 16. do 18. stoljeća, u nižim i naposljetku višim društvenim razinama, Ukrajinci se uspoređuju i identificiraju »[[Zaporošci]]ma« odnosno »[[Kozaci]]ma«. Prebjezi ukrajinskih [[kmet]]ova, seljaka, lovaca i na kraju plemića, iz sjevernijih ukrajinskih krajeva pod [[Povijest Poljske|poljskim]] ograničenjima, u južnije [[Zaporižja|zaporiške]] krajeve, stvaraju posebne vojničke, a zatim i društvene staleže. Te su skupine Ukrajinaca u početku bile poznate kao '''Zaporošci''' (riječ slavenskog podrijetla), da bi se s obzirom na prethodnu turkijsku okupaciju tog slabo naseljenog prostora južne Ukrajine stvorio međunarodni naziv turkijskog podrijetla »Kozaci«.