Hanoverska dinastija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklonjena promjena suradnika 93.206.135.151, vraćeno na posljednju inačicu suradnika Walter9 |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Haus-Hannover.gif|mini|250px|desno|Grb dinastije Hannover]]
'''Dinastija Hannover'''
Dinastija Hannover je bila mlađi ogranak dinastije [[Welfi|Welf]], koja je bila mlađa grana dinastije Este. Prvim članom dinastije Hannover smatra se vojvoda Georg od Braunschweig-Lüneburgom, koji je [[1636]]. godine naslijedio Hanover i tamo se preselio. Njegov sin, [[Ernest August Hanoverski (1629-1698)|Ernest August]], uzdignut je do statusa princa-elektora [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] [[1692]]. godine.<ref>Opća enciklopedija, str. 345.</ref> Njegova supruga, [[Sofija Palatinska]], proglašena je nasljednicom engleskog i škotskog (kasnije britanskog) trona u slučaju da njena rodica, [[Ana, kraljica Engleske|kraljica Ana]], nadživi svu svoju djecu. Sofija, prva rodica Aninog oca i mnogo starija od Ane, umrla je samo tjedan prije nje i zato nije naslijedila krunu. Njen sin je naslijedio nasljedna prava od nje i nakon smrti kraljice Ane postao kralj [[Đuro I.]].
Redak 11:
Dinastija Hannover izgubila je vlast prvo u Hanoveru, [[1866]]. godine, kada je Hanover [[aneksija|anektirala]] [[Pruska]].<ref>Opća enciklopedija, str. 345.</ref> Današnji pretendenti za hanoverski tron pripadaju dinastiji Hannover.
Nakon Viktorijine smrti [[1901]]. godine na britanski tron je sjeo njen sin, [[Edvard VII.]]. Kako djeca pripadaju očevoj dinastiji, Edvard VII. je sa sobom na tron doveo [[dinastija Sachsen-Coburg-Gotha|dinastiju Sachsen-Coburg-Gotha]].
==
{{izvori}}
== Literatura ==
| |||