Talijanski iredentizam: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 76:
*Godine [[2001.]], talijanski predsjednik [[Carlo Azeglio Ciampi]] dao je zlatno odličje (''Medaglia d'oro al valor militare'') Slobodnoj talijanskoj općini Zadar u egzilu. Iako je time odao počast talijanskoj borbi protiv fašizma, nagradio je organizaciju koja odbija priznati pripadnost Zadra Hrvatskoj.
*Potpredsjednik talijanske Vlade [[Gianfranco Fini]] izjavio je za [[Slobodna Dalmacija|Slobodnu Dalmaciju]] na 51. okupljanju talijanskih esula u Senigalliju 2004.: "Od sina jednog Talijana iz Rijeke sam naučio da su ti krajevi bili i jesu talijanski, ali ne zato što su u određenom povijesnom trenutku naše vojske tamo posadile Talijane. Ta je zemlja bila venecijanska, prije toga rimska."<ref>[[Gianfranco Fini]]: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20041013/temedana01.asp ''"Dalmacija, Rijeka i Istra oduvijek su talijanske zemlje"''], Slobodna Dalmacija, 13. listopada 2004.</ref> Umjesto službenog demantija te izjave, [[Carlo Giovanardi]], ministar za odnose sa Parlamentom, hladno je potvrdio Finijeve riječi rekavši da je "Fini rekao istinu".<ref>
*Na 52. okupljanju talijanskih esula, za vrijeme sudjelovanja na okruglom stolu u listopadu 2005., u prisustvu talijanskih fapista i iredentista, [[Carlo Giovanardi]], raspravljajući na temu "Italija i Dalmacija danas i sutra" je izjavio da će "Italija izvršiti kulturnu, gospodarsku i turističku invaziju kako bi "obnovila talijanstvo Dalmacije". Znakovit je i naziv rasprave čime se uporno izbjegava uporaba imena "Hrvatska" u naslovu.<ref name="invazija">[http://nacional.hr/articles/view/21074/ ''Talijanski ministar najavio invaziju na Dalmaciju''], Nacional, 19. listopada 2005.<br> </ref>
*Roberto Menia, zastupnik stranke [[Alleanza Nazionale]] u talijanskom parlamentu je u par navrata 2005. verbalno napao ustanove [[Talijani u Hrvatskoj|Talijana iz Hrvatske]], posebice [[Talijanska unija|Talijansku uniju]] i njihove čelnike (među kojima publicista i pisca [[Giacomo Scotti|Giacoma Scottija]]), nazivajući ih ''titoistima, izdajicama i slavokomunistima'', iako su ti isti godinama radili na očuvanju identiteta i kulture hrvatskih Talijana. Menia se također složio talijanskim konzulom u Rijeci koji je te ustanove nazvao "petokolonašima".<ref>
*Alleanza Nazionale je, također, vrlo često iskazivala teritorijalni ekspanzionizam prema istočnoj obali Jadrana, ponavljajući povijesni [[revizionizam]], tvrdeċi da je ''Dalmacija ukradena Italiji''. Godine 2005. Menia je izjavio da će "''Italija povratiti Istru, Rijeku i Dalmaciju kad Hrvatska uđe u EU''".<ref name="invazija"/>
*U veljači 2007., na Dan obilježavanja žrtava fojbi, talijanski predsjednik [[Giorgio Napolitano]] dao je izjavu u kojoj je pokolje u fojbama nazvao "barbarstvom stoljeća", "posljedicom krvoločne slavenske mržnje", "slavenskog aneksionizma" govoreći o hrvatskoj i slovenskoj antifašističkoj borbi za oslobođenje istočnog Jadrana od talijanske okupacije. Napolitanove izjave su izazvale hitru i oštru reakciju vodstva Republike Hrvatske. Predsjednik [[Stipe Mesić]] je izjavio ''da je u takvim izjavama nemoguće ne vidjeti tragove otvorenog rasizma, povijesnog revizionizma i političkog revanšizma''. [[Europska komisija]] reagirala je brzo na Mesićeve tvrdnje (ali ne i na Napolitanove) tražeći stišavanje napetosti i upozorila hrvatskog predsjednika "''da ne koristi oštre izraze''".<ref name="anti-Slav">
*12. prosinca 2007., Talijanska pošta je izdala marku s fotografijom grada [[Rijeka|Rijeke]] uz popratni tekst "Rijeka - istočna zemlja nekoć dio Italije" (''Fiume-terra orientale già italiana'')<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/italija-pustila-u-optjecaj-marku-posvecenu-rijeci.html ''Italija pustila u optjecaj marku posvećenu Rijeci''], Dnevnik.hr</ref>. Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova uputilo je prosvjednu notu Italiji zbog poštanske marke s nacionalističkim natpisom. Težina tog čina se može vidjeti u uporabi prijedloga i pridjeva - "già italiana" može također značiti i "već talijanska". Marka je izdana u 3,5 milijuna primjeraka,
*12. veljače 2008, gradonačelnik Rijeke, [[Vojko Obersnel]], uputio je prosvjedno pismo vladi [[Milano|Milana]] i talijanskom veleposlanstvu u RH zbog teksta pozivnice za proslavu imenovanja Ulice grada Rijeke u Milanu u kojoj se povijest Rijeke za vrijeme fašističke vladavine D'Annunzia veliča i lažno prikazuje kao "razdoblje napretka". Pozivnica je sadržavala tvrdnje po kojima je D'Annunziova akcija bila "nužna...radi anektiranja grada Italiji". U pozivnici je, između ostalog, stajalo i da su "građani Rijeke više stoljeća bili Talijani i govornici talijanskog", a mirovne ugovore Italije i Jugoslavije nakon 2. svjetskog rata se naziva "ponižavajućim i sramotnim dokumentima za Italiju". Borba [[NOVJ|partizana]] protiv talijanske fašističke vlasti opisana je kao vojno osvajanje. Hrvate se naziva "osvajačima koji nisu podnosili suživot s Talijanima."<ref>
Iredentiste zabrinjava potencijalni hrvatski nacionalizam te stoga ne prezaju od toga da Hrvate nazivaju ekstremistima.<ref>[http://dalje.com/hr-hrvatska/talijanski-portal-naziva-thompsona-ustasom/170394 Dalje] Talijanski portal naziva Thompsona ustašom, 9. kolovoza 2008., pristupljeno 13. travnja 2011. </ref> O pojavi i djelatnosti talijanskih iredentista i (post)fašista u Istri hrvatsku javnost upozorava hrvatski novinar i publicist [[Armando Černjul]].<ref>[http://www.labin.com/web/vijest.asp?id=11561 Labin] Zašto dr. Fulvio Rustico i prof. Tullio Voranu nisu zaslužili priznanja grada Labina, 16. kolovoza 2010., pristupljeno 13. travnja 2011.</ref><ref>[http://dalje.com/hr-hrvatska/istra-dobila-udrugu-s-imenom-fasisticke-stranke/196696 Dalje] Armando Černjul: Istra dobila udrugu s imenom fašističke stranke, 29. listopada 2008., pristupljeno 13. travnja 2011. </ref><ref>[http://www.labin.com/web/vijest.asp?id=4760 Labin] Labinjan William Negri na čelu udruge s imenom fašističke stranke Forza nuova i nitko na to ne reagira, 29. listopada 2008., pristupljeno 13. travnja 2011.</ref> Talijanska iredenta i velikosrbi u svojim nastojanjima nastupaju zajedno i 2008. godine<ref>[http://urednik.slobodnadalmacija.hr/Crna-kronika/tabid/70/articleType/ArticleView/articleId/17622/Default.aspx Slobodna Dalmacija] Branka Žužić: Grafiti velikosrpskog i fašističkog sadržaja osvanuli u Poreču, 5. kolovoza 2008., pristupljeno 13. travnja 2011. </ref>, provocirajući Hrvatsku na veliki državni blagdan, na sam dan oslobodilačke operacije Oluje <ref>[http://www.uhd91.com/vijesti/80.html Kajin: Grafiti u Poreču još su jedna drska provokacija </ref><ref>[http://dalje.com/hr-hrvatska/foto--na-dan-oluje-fasisticki-grafiti-u-porecu/169537 Dalje] FOTO: Na dan Oluje fašistički grafiti u Poreču, 5. kolovoza 2008., pristupljeno 13. travnja 2011. </ref><ref>[http://www.parentium.com/prva.asp?clanak=19551 Parentium] D. Požarić: Još talijanskog iredentizma na porečkim zidovima i fasadama, 2. kolovoza 2008.</ref>
| |||