Klimatske promjene: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Ispravak |
m lektura |
||
Redak 3:
'''Klimatske promjene''' su dugotrajne promjene u [[Statistika|statističkoj]] raspodjeli [[Klimatski faktori|klimatskih faktora]], u vremenskom periodu od desetaka do milijuna godina. To može biti promjena u prosječnim klimatskim elementima ili promjena raspodjele klimatskih događaja s obzirom na prosječne vrijednosti, ili pojava sve više krajnjih vremenskih događaja. Klimatske promjene se mogu odnositi na određene posebne [[regija|regije]] ili se može odnositi na cijelu [[Zemlja|Zemlju]].
U zadnje vrijeme, posebno u vezi sa [[Zaštita okoliša|zaštitom prirodnog okoliša]], klimatske promjene se obično odnose na današnje promjene [[klima|klime]]. Posebno se to odnosi na sve veći ljudski utjecaj na klimatske promjene, koji je povezan
==Nazivi==
Redak 12:
==Uzroci==
[[Datoteka:Mauna Loa Carbon Dioxide-en.svg|mini|300px|desno|Povećanje atmosferskog nivoa CO<sub>2</sub> ]]
Faktori koji utječu na oblikovanje klime se nazivaju prisilna djelovanja. To uključuje takve pojave kao promjene u [[Sunce|Sunčevom]] [[Toplinsko zračenje|toplinskom zračenju]], odstupanju od Zemljine [[Planetarna putanja|planetarne putanje]] ili orbite, promjenjiva [[Tektonika ploča|tektonika ploča]] i pomicanje [[Kontinent|kontinenata]], te promjene u koncentraciji [[Staklenički plinovi|stakleničkih plinova]]. Postoji čitav niz povratnih veza klimatskih faktora, koje mogu biti pojačane ili oslabljene. Neki
===Ljudski utjecaj===
Redak 41:
Vulkani su dovoljno veliki da utječu na promjenu svjetske klime nekoliko puta u stoljeću, uzrokovati hlađenje (djelomičnim smanjivanjem prijenosa Sunčevog zračenja na Zemljinu površinu) i po nekoliko godina. Erupcija vulkana na planini Pinatubo 1991. na [[Filipini]]ma, bila je druga erupcija po snazi u 20. stoljeću (nakon erupcije vulkana Novarupta na [[Aljaska|Aljaski]] 1912.) i značajno je utjecala na klimu.<ref> [http://pubs.usgs.gov/fs/1997/fs113-97/] "The Cataclysmic 1991 Eruption of Mount Pinatubo, Philippines" Diggles Michael, 2005. </ref> Erupcija vulkana Tambora 1815. u [[Indonezija|Indoneziji]], uzrokovala je “godinu bez ljeta”. <ref> "Climatic, environmental and human consequences of the largest known historic eruption: Tambora volcano (Indonesia) 1815" 2003., Oppenheimer Clive </ref>Još veće erupcije, takozvanih megavulkana, se javljaju nekoliko puta na 100 milijuna godina, uzrokuju globalno zahlađenje i masovno izumiranje nekih životinja. <ref> "Large igneous provinces and mass extinctions" 2001., Wignall P. </ref>
Vulkani su isto dio proširenog [[Ugljikov ciklus|ugljikovog ciklusa]]. U jako dugim geološkim ciklusima, oslobađanje ugljika iz Zemljine kore i plašta se nalazi u ravnoteži
[[Datoteka:Circulacion termohalina.jpg|mini|300px|desno|Termohalinska cirkulacija: dubinski tok tamna, a površinski svijetla traka. Nije prikazana [[Antarktička cirkumpolarna struja]]]]
===Promjenjivosti oceana===
{{glavni|Termohalinska pokretna traka}}
Oceani su sastavni
==Fizički dokazi klimatskih promjena==
Redak 52:
===Povijesni i arheološki dokazi===
Klimatske promjene u prošlosti se mogu otkriti preko raznih promjena prebivališta i uzgoja raznog bilja. [[Arheologija|Arheološki]] dokazi, usmena predaja i povijesni dokumenti mogu isto dati uvid u klimu prošlih vremena. Klimatske promjene su bile ponekad u vezi
[[Datoteka:Glacier Mass Balance.png|mini|300px|desno|Pad prosječne debljine ledenjaka širom svijeta]]
===Ledenjaci===
{{glavni|Topljenje ledenjaka od 1850.}}
Ledenjaci se smatraju među najosjetljivijim pokazateljima klimatskih promjena. Njihova veličina se određuje ravnotežom masa između ulaza snijega i izlaza otopljenog leda. Kako se temperature povećavaju, tako se ledenjaci povlače, sve dok padaline snijega ne zamijene otopljeni led. <ref>Seiz G., N. Foppa "The activities of the World Glacier Monitoring Service (WGMS)" 2007., [http://www.meteoswiss.admin.ch/web/en/climate/climate_international/gcos/inventory/wgms.Par.0008.DownloadFile.tmp]</ref>
Ledenjaci rastu i smanjuju zbog više razloga, tako da se njihovo pravo stanje mora pratiti i desetljećima. Popis svjetskih ledenjaka je napravljen do 1970-tih, u početku avionski snimani i kartografirani, a danas se to radi uz pomoć satelita. Taj popis obuhvaća više od 100 000 ledenjaka, koji zauzimaju više od 240 000 km<sup>2</sup>, a preostali ledeni pokrivač se procjenjuje oko 445 000 km<sup>2</sup>. Svjetska služba za praćenje ledenjaka (engl. ''World Glacier Monitoring Service'') skuplja godišnje podatke o ravnoteži masa i o povlačenju ledenjaka. Iz tih podataka se vidi da se svjetski ledenjaci značajno povlače i smanjuju,
Najznačajniji klimatski procesi od sredine zadnjeg [[Geološko razdoblje|pliocena]] (prije oko 3 milijuna godina), su ledena i međuledena doba. Današnje međuledeno doba ili holocen, traje već oko 11 700 godina. Zbog malih promjena u planetarnoj putanji ili Milankovićevih ciklusa, dolazi do promjena u ledenom pokrivaču i razini mora. Ostale promjene kao Heinrich događaj, Dansgaard-Oeschger događaj i Mlađe ledeno doba pokazuju da do promjena količine leda može doći i bez promjene planetarne orbite.
Redak 65:
===Vegetacija===
Promjena vrste, raspodjele i količne vegetacije, mogu dati isto podatke o klimi u prošlosti. Blaga klima je povezana
===Jezgre leda===
| |||