Liturgijska godina: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m lektura |
||
Redak 17:
Lista slavlja po danima određene godine, tj. katolički kalendar, slaže se od mjesnog kalendara i liturgijske godine. Zbog preklapanja redovito se događa da na isti dan neke godine padnu dva slavlja od kojih jedan ustupa mjesto drugome prema definiranom [[Liturgijska godina#Rangiranje slavlja|rangu]].
Slavlja liturgijske godine podrobno će biti opisana u nastavku. Liturgija liturgijske godine definira slavlja za svaki dan u godini, uglavnom po tjednima. To znači da se određuje slavlje određenog dana u tjednu određenog tjedna liturgijske godine. Dakle, slavlja liturgijske godine uglavnom su pomična. Fiksni su samo
Iako liturgijska godina određuje slavlje svakog dana u godini, te bi zato mogla biti dovoljna za sav liturgijski život, dodaju se i slavlja mjesnog kalendara. Mjesni kalendar uglavnom je fiksan, tj. za određene datume određuje slavlja koja se tada slave, pa je uglavnom isti svake godine. Uglavnom sadrži spomendane [[svetac]]a, a mnogi datumi ostaju prazni. Slaže se od [[opći rimski kalendar|općeg rimskog kalendara]] koji je obavezan za cijelu crkvu [[Rimski obred|Rimskog obreda]] i zakonitih dodataka lokalne [[biskupija|biskupije]], [[župa|župe]], [[redovnik|redovničke]] ili druge zajednice što uključuje svetkovinu zaštitnika biskupije, župe, grada i ostala značajna slavlja mjesne zajednice.
Redak 230:
Posljednji tjedan prije Uskrsa naziva se [[Veliki tjedan]]. On počinje na [[Cvjetnica|Nedjelju muke Gospodnje]] (Cvjetnica) kada se slavi Isusov mesijanski ulazak u [[Jeruzalem]] i spominje se muke. Preciznije, mesijanski ulazak u Jeruzalem se slavi u procesiji prije jedne od misa, a na samoj misi se spominje muke. Liturgijska boja na Cvjetnicu je crvena.
Ujutro na četvrtak u velikom tjednu ([[Veliki četvrtak]]) (a rijetko i koji dan prije) slavi se ''misa posvete ulja''. Na njoj se u svakoj biskupiji skupljaju svi svećenici, koliko mogu, i u koncelebraciji
U korizmi se ne pjeva [[Aleluja]], čak niti u slavljima kojima korizmeni svagdan ustupi mjesto. Nedjeljama nema ''Slave''. Često se održava pobožnost [[križni put (molitva)|križnog puta]]. Svetkovine koje padnu u nedjelju ili u veliki tjedan prebacuju se na subotu prije. Čista srijeda ima prvenstvo pred svim slavljima, a ostali dani u korizmi pred spomendanima. Neobavezni spomendani se mogu ukomponirati u misu prema liturgijskim pravilima. Liturgijska boja je ljubičasta osim na Cvjetnicu kada je crvena i na misi posvete ulja kada je bijela. Na 4. korizmenu nedjelju, tzv. ''Sredoposnu'', može se koristiti i roza.
Redak 239:
Najznačajnije vrijeme u liturgijskoj godini je ''vazmeno trodnevlje''. Tada se kršćani spominju najvećeg otajstva spasenja, muke, smrti i [[uskrsnuće Isusa Krista|uskrsnuća]] [[Isus Krist|Isusa Krista]]. Zove se trodnevlje jer se sastoji od tri dana, petka, subote i nedjelje, ali počinje u četvrtak navečer kada po židovskom shvaćanju počinje petak. Vazmeno trodnevlje ima poseban obredni karakter koji slavi cijela Crkva, pa ono ne dopušta nikakve liturgije koje nisu vezane za ova otajstva ili se ne slave u vidljivom crkvenom zajedništvu. Papa [[Benedikt XVI.]] je 2009. napravio izuzetak od ovog pravila dozvolivši misu zadušnicu za stradale u [[potres u L'Aquili 2009.|potresu u L'Aquili]] na Veliki petak.
Vazmeno trodnevlje počinje navečer na [[Veliki četvrtak]] misom Večere Gospodnje. Slavi se [[posljednja večera]] na kojoj su ustanovljeni sakramenti [[euharistija|euharistije]] i [[sveti red|svetog reda]]. Liturgijska boja je bijela. Dok se pjeva [[Slava Bogu na visini|Slava]] mogu zvoniti zvona, ali ona ostaju tiho od tada do vazmenog bdijenja. Za vrijeme te mise svećenik pere noge dvanaestorici muškaraca, kao spomen na Isusovo pranje nogu apostolima. Na kraju mise nema blagoslova, nego se u tišini krene u procesiju
[[Veliki petak]] je dan Isusove muke i smrti. Obavezan je post i nemrs. Zabranjeni su svi sakramenti, uključujući i [[misa|misu]], osim [[ispovijed]]i i [[bolesničko pomazanje|bolesničkog pomazanja]]. Obdržava se obred Kristove muke u pravilu u vrijeme njegove smrti oko tri sata popodne, ali zapravo češće predvečer da više vjednika može doći. U obredu se pjeva muka iz [[evanđelje po Ivanu|evanđenja po Ivanu]]. Nakon propovijedi slijedi klanjanje križu što mogu učiniti svi vjernici (za razliku od primanja euharistije). Pred kraj se dijeli pričest posvećena dan prije na misi Večere Gospodnje.
Redak 245:
Na [[Velika subota|Veliku subotu]] nema slavlja, sakramenti su i dalje zabranjeni, a preporuča se i dalje post i nemrs koliko je moguće. Cijeli dan se priprema za Uskrs.
U noći, tj. već na [[Uskrs]] u [[vazmeno bdijenje|vazmenom bdijenju]] slavi se uskrsnuće, Kristova pobjeda nad smrću što je temelj kršćanske vjere. To je produžena misa
Na sam dan Uskrsa dozvoljena je još jedna misa, danja. Vazmeno trodnevlje završava krajem uskrsnog dana.
Redak 291:
Spomendani i druge vrste misa, kada se slave, kombiniraju se sa slavljima iz točke 13. prema liturgijskim pravilima.
Neobavezni spomendani koji se preklope
Gornji redosljed treba imati u vidu pri slaganju lokalnih kalendara, jer često ispada da se neki dani niti ne mogu staviti ako je u općem kalendaru tada dan višeg ranga.
| |||