Havana: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
m lektura |
||
Redak 87:
Suvremena Havana sjedište je [[Politika Kube|kubanske vlade]], više ministarstava, te poslovno središte.
[[Stara Havana]] (''La Habana Vieja''), koja sadrži jezgru izvornog grada Havane, najbogatija je zbirka kolonijalne arhitekture Latinske Amerike. Lokacija starih gradskih zidina sukladna je međama Stare Havane, koja sadrži oko 3000 zgrada.<ref name="HAVA5"/> Stara Havana
|publisher=UNESCO
|url=http://whc.unesco.org/pg.cfm?cid=31&id_site=204
Redak 127:
Španjolsku u rujnu.
To je prirodno poticalo trgovinu i razvoj susjednog grada Havane (skromna ''villa'' u to vrijeme). Dobra s kojima se trgovalo u Havani uključuju [[zlato]], [[srebro]], [[vuna]] [[Alpaka|alpake]] s [[Ande|Anda]], [[smaragd]]i iz [[Kolumbija|Kolumbije]], [[mahagonij]]
20. prosinca 1592., španjolski kralj Filip II. dodijelio je Havani status grada. Kasnije, grad će od španjolske krune službeno biti proglašen "Ključem Novog svijeta i bedemom Zapadne Indije". Izgrađene su snažne fortifikacije radi obrane grada, na zapadnom ulazu u zaljev utvrda ''San Salvador de la Punta'', na istočnom ''Castillo de los Tres Reyes Magos del Morro'', dok je u centru grada izgrađen ''Castillo de la Real Fuerza'', koji je služio i kao rezidencija guvernera dok nije izgrađena palača ''De los Capitanes Generales''. U to vrijeme izgrađene su i obrambene kule ''La Chorrera'' i ''San Lázaro''.
Redak 182:
===Republikanski i post-revolucionarni period===
[[Slika:Havana panaroma.jpg|mini|center|600px|<center>Havana početkom 20. stoljeća. Američka atlantska flota napušta luku]]
Za vrijeme republike, od 1902. do 1959., grad je doživio novu eru razvoja, te su se [[industrija]] i trgovina brzo razvijali. Kuba se oporavila od ratnih razaranja i postala imućna zemlja
najvećom srednjom klasom na zapadnoj polutci, dok je glavni grad Havana postao poznat kao Pariz Kariba. Značajna je bila građevinska industrija, te su stambene zgrade namjenjene novoj srednjoj klasi, kao i palače za kubanske magnate, brzo rasle. Brojni luksuzni hoteli, igračnice i noćni klubovi izgrađeni tijekom 1930-ih služili su cvatućoj [[Turizam|turističkoj]] industriji, u snažnom rivalstvu s [[Miami, Florida|Miamijem]]. Tridesetih godina, organizirani kriminal primjetio je potencijal noćnog života i igračnica u Havani, te su neki od čuvenih gangstera, kao [[Santo Trafficante, Jr.]], [[Meyer Lansky]] i [[Lucky Luciano]], direktno upravljali hotelima i noćnim klubovima u Havani. U to doba Havana je postala privlačno egzotično središte s nizom manifestacija od nautičkih natjecanja i ''Grand prix'' [[Automobilizam|automobilističkih]] utrka<ref name="HAVA52">{{cite web
|publisher=Grandprix.com
Redak 226:
===Klima===
Havana, kao i većina Kube, uživa ugodnu cijelogodišnju [[Tropska klima|tropsku klimu]] koja je ublažena pozicijom otoka u pojasu pasatnih vjetrova i toplim morskim strujama. Prosječne temperature kreću se od 22 °C u siječnju i veljači do 28 °C u kolovozu. Temperatura rijetko pada ispod 10 °C, dok je najniža zabilježena bila 2 °C u Santiago de las Vegas u općini Boyeros. Padaline su najintenzivnije i lipnju i listopadu, a najslabije od prosinca do travnja, s prosječno 1200 mm godišnje. [[Uragan]]i povremeno pogađaju otok, ali uglavnom južnu obalu, te je šteta u Havani manja nego u drugim
Između 8. i 9. srpnja 2005., južna predgrađa grada direktno je pogodio uragan Dennis, s vjetrovima brzine 160 km/h. Oluja je podigla valove visine 3 m preko obalnog zida u Havani, dok su vjetrovi oštetili neke od trošnih kolonijalnih zgrada. Najmanje 5000 domova bilo je oštećeno u provinciji Havane.<ref name="HAVA16">{{cite web
Redak 232:
|url=http://www.hurricanecity.com/city/havana.htm
|title=Havana,Cuba's history with tropical systems
}}</ref> Tri mjeseca kasnije, listopada 2005., obalna područja doživjela su teške poplave nakon uragana Wilme.
{{Infobox vrijeme
Redak 314:
}}</ref>
Obilnije stambene i industrijske četvrti uglavnom se protežu na zapad, među kojima i Marianao, jedan od novijih
ekskluzivna je zona,
|publisher=ishav.org
|url=http://www.ishav.org/index.php?option=com_contact&task=view&contact_id=1&Itemid=39
Redak 325:
|url=http://www.hartford-hwp.com/archives/43b/196.html
|title=Cuban Restoration Project Pins New Hopes on Old Havana
}}</ref> renovirani su znatni predjeli ''Habana Vieja'',
===Arhitektura===
Redak 397:
|title=The Majestic FOCSA Building in Cuba
}}</ref> 35-katni kompleks bio je zamišljen i temeljen na idejama Le Corbusiera o samodostatnom gradu unutar grada. Sadržio je 400 apartmana, garaže, supermarket i restoran na najvišem katu. U svoje doba to je bila najviša betonska struktura na svijetu (bez korištenja čelične konstrukcije) i vrhunski simbol luksuza i neumjerenosti. Havana Riviera Hotel (1957.), projekt Irvinga Feldmana, 21-katna građevina s 440 soba, još je jedna impresivna futuristička zgrada podignuta u zoni Vedada. Kada je bila otvorena, Riviera je bila najveći namjenski izgrađeni casino-hotel na Kubi i bilo gdje na svijetu osim Las Vegasa (prestigao ga je u dimenzijama ''Havana Hilton'' iduće godine). Bio je u vlasništvu
''Caja de Retiro Gastronómico'' (Mirovinski fond ugostiteljskih radnika) i namjera je bila izjednačiti luksuz i uslugu najboljih hotela u Las Vegasu. [[Josep Lluís Sert]] također je projektirao umjetni otok ispred Malecóna čija je izgradnja bila planirana 1960-ih, kao kompleks
===Četvrti===
[[Slika:Old_Havana_street.jpg|mini|150px|<center>''La Habana Vieja'']]
;Stara Havana
Stara Havana (''La Habana Vieja''), koja sadrži jezgru izvornog grada Havane, najbogatija je zbirka kolonijalne arhitekture Latinske Amerike. Lokacija starih gradskih zidina sukladna je međama Stare Havane, koja sadrži oko 3000 zgrada.<ref name="HAVA5"/> Stara Havana
|publisher=UNESCO
|url=http://whc.unesco.org/pg.cfm?cid=31&id_site=204
Redak 428:
===Znamenitosti===
* ''Fortaleza San Carlos de la Cabaña'', utvrda locirana na istočnoj strani zaljeva Havana. La Cabaña je najimpresivnija utvrda iz kolonijalnog doba, posebno zidine izgrađene (istovremeno
* ''El Capitolio Nacional'', kolosalna građevina izgrađena 1929. kao senat i zastupnički dom, prepoznatljiva je po svojoj kupoli koja dominira gradskim pejzažem. Unutrašnjost karakterizira treći najveći kip na svijetu izložen u zatvorenom prostoru, ''La Estatua de la República''. Danas, palača je sjedište Kubanske akademije znanosti i ''Museo Nacional de Historia Natural'' (Nacionalni prirodoslovni muzej), koji sadrži najveću prirodoslovnu zbirku u zemlji.
* ''Castillo de los Tres Reyes Magos del Morro'', također i kraće ''El Morro'', pitoreskna je tvrđava na ulazu u zaljev, izgrađena radi obrane od piratskih napada.
* ''Castillo San Salvador de la Punta'', manja utvrda izgrađena u 16. stoljeću na zapadnoj strani ulaza u luku, igrala je ključnu ulogu u obrani Havane za vrijeme prvih stoljeća kolonizacije. Na tvrđavi se još nalazi dvadesetak starih topova i drugi vojni antikviteti.
* ''El Cristo de La Habana'', statua Isusa Krista koja udjeljuje blagoslov gradu
* ''Gran Teatro de La Habana'', Veliko kazalište Havane, čuveno po hvaljenom Nacionalnom Kubanskom Baletu, ponekad ugošćuje i predstave Nacionalne opere. Teatar je poznat i po koncertnoj dvorani ''Garcia Lorca'', najvećoj na Kubi.
* ''Hotel Nacional de Cuba'', Art Deco Hotel, izgrađen 1929.-1930.
* ''El Malecón Habanero'', avenija koja se proteže duž obalnog zida izgrađenog na sjevernoj obali Havane, od stare Havane do rijeke Almendares River, i tvori sjevernu granicu stare Havane i četvrti Centro Habana i Vedado.
* ''Museo de la Revolución'', muzej revolucije, smješten u bivšoj [[Predsjednička rezidencija|predsjedničkoj palači]],
*''Paseo del Prado'', je avenija koja u smjeru sjever-jug razdvaja općine ''Habana Vieja'' i ''Centro Habana''. Izgrađena je 1772. pod kolonijalnom vladavinom Markiza e la Torre, generalnog kapetana (guvernera) otoka. Prvo ime ulice bilo je ''Alameda de Extramuros'', radi izvorne pozicije izvan zidina. Na ''Paseo del Prado'' nalazi se osam brončanih skulptura lavova.
*''Castillo de la Real Fuerza'' je utvrda na sjevernoj strani luke. Izvorno izgrađena radi obrane od piratskih napada, i kao rezidencija generalnih kapetana (guvernera) otoka, bila je zakinuta lošom [[Strategija|strateškom]] pozicijom preduboko u zaljevu. Smatra se najstarijom kamenom utvdom u Americi, i 1982. zajedno sa starim središtem grada, uvrštena je na popis Svjetske baštine [[UNESCO]]-a.
Redak 461:
|url=http://web.archive.org/web/20080212132521/http://www.museonacional.cult.cu/asturiano/historia.php?&id=2
|title=Museo de Arte Universal. Centro Asturiano de La Habana
}}</ref> sadrži isključivo kubanske umjetničke kolekcije. U nekoliko muzeja u staroj Havani izloženo je pokućstvo, srebrnina, [[lončarstvo]], [[staklo]] i drugi eksponati iz kolonijalnog perioda, među kojima se posebno ističu ''Palácio dos Capitanes Generales'', bivša rezidencija španjolskih guvernera, i ''Casa de Africa'', s impresivnom kolekcijom [[Afro-kubanci|afro-kubanskih]] religioznih rukotvorina. Drugi muzeji uključuju ''Casa de los Árabes'' i ''Casa de Asia'' s [[Bliski istok|bliskoistočnim]] i [[Daleki istok|dalekoistočnim]] kolekcijama. Mnogi od tih manjih muzeja smješteni su u starim elegantnim kućama španjolske arhitekture
Muzej revolucije (''Museo de la Revolución''), smješten je u bivšoj predsjedničkoj palači izgrađenoj prema projektu arhitekata Carlosa Marurija i Paula Belaua u eklektičkom stilu koji kombinira španjolske, francuske i njemačke arhitektonske elemente. U muzeju je dokumentirana kubanska povijest od početka "neokolonijalnog perioda". Osim muzeja u staroj Havani, nekoliko ih je smješteno i u Vedadu. Ukupno, Havana ima oko 50 muzeja, uključujući i Nacionalni muzej glazbe,<ref name="HAVA69">{{cite web
Redak 531:
Prije [[Kubanska revolucija|kubanske revolucije]] - posebno od 1915. do 1930. - [[turizam]] je nakon industrije šećera i [[duhan]]skih proizvoda bio jedan od glavnih izvora zarade na Kubi. Havana je bila najpopularnija destinacija na Karibima, posebno među građanima Sjedinjenih Država koji su tako nastojali zaobići restrikcije američkog [[Prohibicija|prohibicionizma]].
Nakon nekoliko velikih padova priljeva turista na otok, radi [[Velika gospodarska kriza|velike depresije]], kraja prohibicije u Sjedinjenim Državama i izbijanja [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], Havana je ponovo postala značajna destinacija 1950-ih, kada je američki organizirani kriminal osigurao kontrolu nad većinom turističke industrije u zemlji. Radi spoja turizma
S pogoršanjem kubansko-američkih odnosa i nametanjem trgovačkog embarga 1961., turizam je drastično opao i nije se oporavio više desetljeća, prema nekim pokazateljima najmanje do 1989. Revolucionarna vlada i posebno Fidel Castro, isprva su se protivili bilo kakvom bitnom razvoju turističke industrije. Ipak, krajem 1970-ih, Castro je promijenio stajalište i 1982. kubanska vlada je dozvolila strana ulaganja u više sektora, uključujući i turizam.
Redak 563:
Javni prijevoz ovisan je o vlastitom financiranju. Do 1994., vladina sredstva iz ministarstva transporta (oko 4 milijuna američkih dolara godišnje) korištena su za financiranje Provincijskog Transportnog
Ravnateljstva u budžetu grada Havane. Javni prijevoz u Havani bio je uvijek kadar pokriti operativne troškove u [[Kubanski pezo|kubanskim pezosima]] kroz vozarine. No postojao je konstantni problem financiranja goriva, novih vozila, rezervnih
Dodatno, tim planiranja usluga iz pariškog ''RATP''-a (Autonomna ustanova pariških transporta, ''Régie autonome des transports parisiens'') radio je na redefiniranju mreže javnog prijevoza u glavnom gradu. Glavni cilj tog projekta bila je racionalizacija broja postojećih linija radi zadovoljavanja aktuelnog broja putnika. Prva od tih novih linija već je uvedena.
Redak 733:
Bogati kulturni milje Havane ne uključuje samo [[Španjolci|Španjolce]] iz raznih regija [[Pirenejski poluotok|Pirenejskog poluotoka]], već i druge europske narode. U doba prije dolaska Fidela Castra na vlast, grad je bio ekonomski i etnički podijeljen. Na jednu stranu egzistirala je manjina bogatih i obrazovanih zajedno sa snažnom srednjom klasom, dok je na drugoj strani bila većina radničke klase. Takva podjela bila je uglavnom bazirana na etničkoj podlozi: bijelci su većinom bili dobrostojeći dok crnci i mulati uglavnom siromašni. Ekonomska struktura nije nudila mnogo mogućnosti crncima i mulatima, osim u neprivlačnim zanimanjima, niti mnogo mogućnosti stjecanja obrazovanja. Sustav se promijenio nakon revolucije 1959., te su mogućnosti zaposlenja i obrazovanja ponuđene Kubancima svih etničkih skupina. Ipak, vodeće pozicije i studiji uglavnom su bili rezervirani samo za članove komunističke partije i priznate simpatizere, premda je to u novije doba ponešto ublaženo. U stambenoj politici, vlada slijedi službenu politiku nediskriminacije na temelju etničke podloge, te nezavisni promatrači uglavnom smatraju da se ta praksa savjesno provodi.
Za vrijeme 18. i 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća, u Havanu su pristigli veliki valovi imigracije
Kubanska vlada kontrolira useljavanje u Havanu na temelju činjenice da u metropolitanskoj zoni Havane (s oko 20% ukupne populacije u zemlji) korištenje zemlje, voda, električna energija, transport i drugi elementi gradske infrastrukture nisu dovoljni za aktuelnu gustoću stanovništva. Postoji stanovništvo unutranjih migranata u Havanu nazvanih ''"Palestinos"'' (Palestinci); porijeklom većinom iz istočne regije [[Oriente]].<ref name="HAVA28">{{cite web
Redak 822:
==Međunarodni odnosi==
===Bratimljeni gradovi===
Havana održava bratimljenja sa
{|
| |||