Informacijski sustavi: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m lektura
m lektura
Redak 195:
=== 36. Metoda SAD ===
36.Metoda SAD- strukturna analiza i dizajn
SSA (strukturna analiza sustava je metoda analiziranja sustava i gradnje strukturnog modela procesa s procjenom ekonomičnosti i izvodljivosti). Koristi se tehnika dekompozicije sustava s vrha na dolje, i detaljnim opisom sustava opisuje se promatrani sustav. Faze životnog ciklusa metode SSA mogu se raščlaniti u slijedećesljedeće aktivnosti:
- izrada projektnog zadatka, modeliranje procesa postojećeg i budućeg stanja, ocjenjivanje izvodljivosti, ocjenjivanje troškova i koristi.
Cilj Projektnog zadatka je da se pokrene razvoj IS, definira ciljeve, postavi granice na IS, uspostavi vremensko ograničenje te osigura kadrove i ostale resurse za razvoj IS.
Redak 383:
Oblikovanje programa čini: specifikacija programske opreme ( samo navođenje svih zadataka koje program treba obaviti, međusobne povezanosti različitih dijelova programa, opis vrste programa, opis ulaznih i izlaznih podataka , način prikazivanja programa) i oblikovanje programa u užem smislu.
Pristup oblikovanju može biti: funkcionalni pristup, podjela sustava u crne kutije, organiziranje crnih kutija u hijerarhiju, oblikovanje modula.
Standardne funkcije modula aplikacije za rad s bazom podataka osiguravaju da standardni modul ima slijedećesljedeće funkcije: Traženje ili selekcija kojim se omogućava dohvat zapisa iz baze podataka na temelju postavljenih uvjeta, funkcija selekcije mora podržavati traženje po uzorcima, u slučaju potencijalnog dohvata velikog broja zapisa program se mora oglasiti, unos novog zapisa u bazu podataka uz provjeru domenskog, entitetskog i referencijalnog integriteta, izmjena postojećeg zapisa kojem se omogućuje promjena vrijednosti prethodno dohvaćenog, brisanje se obavlja uz dodatnu potvrdu. Funkcija mora omogućiti brzi pregled na nekoliko načina: po recima, stranicama, pretraživanje liste po djelu naziva itd.
Tipke za obavljanje standardnih funkcija moraju biti definirane pažljivo i jednoznačno. Sučelje mora imati ujednačene standardne poruke, zvučne signale i upozorenja. Poruke moraju biti jednostavne i precizne.
Programska oprema mora slijediti poslovne procese. Traženje, unos i izmjena podataka treba omogućiti na istom zaslonu i na isti način. U svakom dijelu obrade treba omogućiti odustajanje uz upozorenje i potvrdu korisnika da se to stvarno želi. Na polju za unos šifara treba omogućiti odabir iz suženog skupa podataka smještenih u šifrarnik.
Redak 582:
Certifikat
 
Problem kod asimertičnog kriptiranja je pitanje povjerenja (kako biti siguran da javni ključ pripada zaista osobi s kojom želimo komunicirati). To se rješava uvođenjem treće strane u koju svi imaju povjerenja ( cartyfing authorities CA). Ca provjerava identite osobe, te ga veže za njegov javni ključ i stavlja svoj digitalni potpis kao garanciju. To je digitalni certifikat. On se dodjeljuje na slijedećisljedeći način:- nakon što je osoba CA-u poslala svoj javni ključ, provjerava se njen identitet. Zatim se iz informacije o toj osobi i njenom javnom ključu izračunava message digest algoritmom MD5 ili SHA, te se on kriptira tajnim ključem CA-a. Taj digitalni potpis se dodaje informacijama o osobi i ključu, i tako dobivamo certifikat potpisan od strane CA. Prije slanja kriptirane poruke zatražit ćemo da nam osoba pošalje potpisani certifikat. Message dogest certifikata će se dekriptirati javnim ključem CA. Ukoliko nije došlo do zlouporabe tj. mijenjanja podataka certifikata, tada možemo upotrebiti javni ključ i biti sigurni da on pripada osobi kojoj želimo poslati poruku. Postoji nekoliko glavnih CA koji potpisuju certifikate, ali oni mogu potpisati certifikat i ostalih CA kojima su dodjelili ovlaštenje potpisivanja. Tako se ostali mogu ponašati kao glavni CA prema onima ispod sebe. Ukoliko pojedinac posjeduje certifikat CA koja nije glavna, tada on mora predočiti certifikate svih CA u lancu. Provjera certifikata drugog CA u lancu se vrši pomoću javnog ključa glavne CA i tako redom i to se naziva «hijerarhija povjerenja».
 
== Sustav za obradu transakcija ==