Jacques Cartier: razlika između inačica

Godine 1534. vojvodstvo Bretanje službeno je ujedinjeno sas Francuskom, a Cartiera je kralju [[Franjo I., kralj Francuske|Franji I.]] predstavio [[Jean le Veneur]], biskup Saint-Maloa i opat [[Mont-Saint-Michel]]a, u samostanu "Manoir de Brion".

Kralj Francuske [[Franjo I., kralj Francuske|Franjo I.]] ga je izabrao da nađe "''certaines îles et pays où l'on dit qu'il se doit trouver grande quantité d'or et autres riches choses''" ("neke otoke i zemlje gdje navodno postoji mnogo zlata i drugih bogatstva"). [[1534]]. godine počinje putovanje sas dva broda i 61 čanom posade, kako bi našao zapadni put do Azije. Istraživao je djelovedijelove današnjeg [[Newfoundland]]a (počevši [[10. svibnja]] te godine) i [[Kanadsko primorje]]. Kad je saznao o rijeci prema zapadu ([[Saint Lawrence (rijeka)|rijeka Svetog Lovre]]), mislio je da bi to mogao biti [[Sjeverozapadni prolaz]]. Iskrcao se je prvi put na današnjem [[Gaspé]]u ([[Québec]]), gdje je postavio križ i objavio da to područje pripada Francuskoj. Onda je nastavio (brodom) do grada [[Québec (grad)|Québeca]], tada poznat kao Stadacona.

Cartierova prva dva susreta sas domorocima dogodila su se na sjevernoj strani zaljeva Chaleur, te su to najvjerojatnije bili [[Micmac Indijanci|Mi'kmaq indijanci]]. Susreti su bili kratki, uz nešto trgovanja. Treći susret bio je na obali zaljeva Gaspé, sa skupinom [[Iroquois Indijanci|Iroquois Indijanaca]], kada je zabio 10 metarski križ i prisvoji zemlju u ime kralja Francuske. Nakon toga dolazi do promjene odnosa lokalnih plemena prema Cartieru što govori da su shvatili njihove namjere. Kada je poglavica (najvjerojatnije Donnacona, poglavica sela Stadacona) sas bratom i sinovima došao na brod protestirati zbog križa, biva zarobljen. Dva sina poglavara, Domagaya i Taignoagnya, Cariter je odlučio vratiti sa sobom u [[Europa|Europu]]<ref>Neki izvori navode da je poglavar bio Donnacona, poglavica Stadacona, npr. [http://www.thecanadianencyclopedia.com/index.cfm?PgNm=TCE&Params=A1ARTA0002354 the ''Canadian Encyclopedia''], ali to se ne čini mogućim prema Cartierovom iskustvu. Neki izvori govore da je Donnacona pustio sinove svojevoljno, zajedno sas kukuruzom. [http://www.worldbookonline.com/advanced/article?id=ar097600&st=jacques+cartier the ''World Book Online Encyclopedia]{{engl}}</ref>. Poglavica je na kraju pristao da ih se odvede u Europu pod uvjetom da se vrate sas europskim predmetima za trgovinu.<ref>[http://www.biographi.ca/009004-119.01-e.php?&id_nbr=107 ''Dictionary of Canadian Biography'' Online] {{engl}}</ref> Cartier se vratio u Francusku u rujnu 1534., siguran da je došao do Azije.

Kada je stigao do Stadacona, usidrio je dva broda, te sas najmanjim nastavio dalje rijekom, do sela Hochelaga (danas Montreal), gdje je stigao 2. listopada 1535. Putovanje nije mogao dalje nastaviti kako je rijeka bila blokirana zs plovidbu brzacima. Siguran kako je rijeka Sjeverozapadni prolaz, te jedino što ga dijeli do Kine su brzaci, naselje koje je nastalo na mjestu nazvano je prema francuskoj riječi za Kinu ''La Chine'' te od tuda naziv za riječne brzake "Lachine Rapids" i grad Lachine u Quebecu.

Dana 17. listopada 1540., Franjo je naredio Jacquesu Cartieru da se vrati u Kanadu i da pomogne pothvatu kolonizacije. Međutim 15. siječnja 1541. Cartiera je istisnuo [[Jean-François de La Rocque de Roberval]], [[Hugenoti|hugenot]] i kraljev prijatelj, koji je postao vođa ekspedicije, dok je Cartier postao glavni navigator. Dok je Roberval čekao artiljeriju i zalihe, dopustio je Cartieru da otplovi ranije sa svojim brodovima<ref>url=http://www.elizabethan-era.org.uk/jacques-cartier.htm Jacques Cartier, Short Biography (w/timeline), Elizabethan Era, 2010, pritupljeno 02.10.2010. {{engl}}</ref>. Dana [[23. svibnja]] [[1541]]. otišao je iz St-Maloa na svoje treće putovanje, sas pet brodova. Ovoga puta cilj nije bio traženje puta do Orijenta, već potraga za "kraljevstvom Saguenay" i njegovim bogatstvom, te izgradnja trajnih naselja duž rijeke St. Lawrence. Nakon što se usidrio kod Stadacona, Cartier se sreo sas Irokezima. Njihov broj i nedostatk radosti prilikom susreta zabrinuli su ga, te je odlučio graditi naselje nekoliko kilometara uzvodno, na mjestu današnjeg grada [[Cap-Rouge]] u Quebecu. Osuđenici i ostali kolonizatori su se iskrcali, zajedno sas preživjelom stokom. Zasađeni su vrtovi, izgrađeno je utvrđeno naselje koje su nazvali [[Charlesbourg-Royal]]. Dodatna utvrda izgrađena je na stijeni iznad naselja radi bolje zaštite. Počeli su skupljati materijale za koje su mislili da su [[dijamanti]] i [[zlato]], a bili su kristali [[kvarc]]a i željezni [[pirit]]. Dva broda sas tim materijalima su poslana u Francusku 2. rujna.<ref name="American Journeys">url=http://www.americanjourneys.org/aj-028/summary/index.asp Cartier’s Third Voyage to Canada, 1541–1542, American Journeys, 2010, pristupljeno 02.10.2010. {{engl}}</ref>