Kuber: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Redak 11:
[[Vjekoslav Klaić]] je Kubera smatrao hrvatskim knezom u [[Panonija|Panoniji]] koji se [[758.]] odvojio od Avara.<ref>V. Klaić, ''Povjest Hrvata: od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća. Knj. 1.'' Zagreb: L. Hartman, 1899., str. 42</ref> Ta interpretacija je kronološki netočna jer su podaci o Kuberu zapisani pedesetak godine prije navodnih događaja o kojima piše Klaić. Tumačenje prema kojem je Kuber hrvatski knez tipično je za hrvatsku historiografiju [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Tada se podrazumijevalo da su Hrvati naseljavali [[Podunavlje]] još od 7. i [[8. stoljeće|8. stoljeća]]. Stoga su svi vladari koji su se javljali na tom prostoru u ranom srednjem vijeku smatrani Hrvatima, npr. [[Sermo]] ([[1018.]]).<ref>O Sermu i interpretaciji Šime Ljubića kritički je pisao S. Antoljak. ''Hrvatska historiografija''. Zagreb: Matica Hrvatska, 2004. str. 434-435. O sve učestalijem mišljenju prema kojem je Sermo iskrivljeno ime grada Sirmija, a ne ime stvarne povijesne osobe vidi A. Madgearu, ''Byzantine Military Organization on the Danube, 10th-12th Centuries'', Leiden: Brill, 2013.,str. 56</ref>
 
Kasnija hrvatska historiografija Kubera je često isticala pri razmatranjima bugarskog utjecaja u etnogenezi Hrvata, prvenstveno jer je bio sin [[Kubrat]]a kojeg se ponekad izjednačava sa Krovatosom.<ref>L. Margetić, ''Dolazak Hrvata - Ankunft der Kroaten''. Split: Književni krug, 2001., str. 25-26.</ref> Prema određenim mišljenjima, Kuber je identičan [[Konstantin VII. Porfirogenet|Porfirogenetovom]] Hrvatu, jednom od petero braće i sestara koji dovode Hrvate u Dalmaciju. Toj teoriji u prilog bi išla činjenica da jese nakon Kubera javlja arhont Kuberijanaca. To znači da je određena skupina sebe identificirala Kuberovim imenom, jednako kao što su se, prema Porfirogenetu, Hrvati identificirali imenom jednog od petero braće. Druga podudarnost između Kubera i Porfirogenetovog Hrvata je ta su obojica imali četvero braće. S druge strane, dio povjesničara odbacuje ikakve veze između Kubera i Hrvata, a samim time i Kubrata/Krovatosa.<ref>Opširan opis historiografskih prijepora i detaljnu analizu vrela vidi kod L. Margetić, ''Dolazak Hrvata - Ankunft der Kroaten''. Split: Književni krug, 2001., str. 200-216</ref>
 
==Izvori==