Pridraga: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 57:
 
== Stanovništvo ==
Najstarija razdoblja iz prošlosti Pridrage slabo su poznata. Dakako, ovo mjesto ima isti razvojni put kao i susjedna, nešto bolje istražena. Nije nam poznato niti jedno nalazište iz paleolitika kada je glavni način preživljavanja bio lov, ribolov i sakupljanje plodova, a stanovalo se u prirodno branjenim skloništima, najčešće pećinama. Do sada su nepoznati i nalazi iz neolitika. U to se vrijeme podižu prva naselja, započinje obrada zemlje, a izrađuju se i prve posude od pečene zemlje. U eneolitiku podižu se naselja na uzvišenjima ili vrhovima brda, a taj se način života nastavlja i u brončano doba. No i dalje na ovom prostoru nema nikakvih dokaza o tome.
Prema popisu stanovništva iz 2011. naselje je imalo 1.470 stanovnika.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup13_5371.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.]</ref>
 
Prvi sigurni podaci o životu ljudi na ovom prostoru potječu iz željeznog doba kada nastaje niz akropola od kojih su neke izuzetno značajne te nastavljaju život i u rimsko vrijeme. U predrimsko doba tu je živjelo ilirsko pleme Liburni, poznati graditelji brodova, koji su nastanjivali područje od rijeke Raše u Istri do Krke. U I. stoljeću prije nove ere Rimljani su mnogim ratovima osvojili ovo područje, te u I. stoljeću nove ere formirali provinciju Dalmaciju. Uspostavom rimske vlasti u nekim se akropolama život postupno prekida, napuštaju se, dok se druge značajno razvijaju. Tako akropola Miodrag, koja se nalazi između Karina i Pridrage, postaje središte općine Corinium. Rimska vlast ukinuta je 476. godine propašću Zapadnog rimskog carstva.
 
U VII. stoljeću pristižu Avari s Hrvatima. Od tada na području Pridrage žive samo Hrvati bilo pod mletačkom, habsburškom ili turskom okupacijom. Tako su u Docu živjeli: Mandići, Bradići, Blaškovići (danas u Novigradu), Bolići, Lapčanići, Hlapčići, Šperšići, Pećarići, Radinčići, Valentići, Sernići, Frlete, Vlatkovići (danas u Novigradu), Mrvčići i drugi. No u XV. stoljeću veliki dio starosjedilaca bježi u utvrđeni Novigrad zbog straha od Turaka, a stanovništvo koje dolazi pred Turcima stapa se sa onima koji nisu pobjegli. Novodoseljenici prihvaćaju kulturu i običaje starosjedilaca te ostaju u Pridragi sve do danas.
 
Prezimena Pridražana uz naznaku kada se prvi puta spominju: 1662. - Kokić i Narančić, 1665. - Klapan, Čulina i Jergan, 1669. - Pedić, 1673. - Gospić i Viduka, 1675. Buljat, 1678. Babić, 1683. Zubčić, 1687. Budisalić (nestalo), 1690. - Oštrić i Grubić, 1721. - Gusar i Zekan, 1748. - Kumbrija, 1751. - Largašević (nestalo), 1752. - Batur, 1765. - Harljić (nestalo), 1776. - Rudić (nestalo), 1825. - Senkić, početak XX. stoljeća.
Prema popisu stanovništva iz 2011. naselje je imalo 1.470 stanovnika.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup13_5371.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.]</ref>
 
== Šport ==