Pridraga: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 55:
U Pridragi je dosta stanovnika zaposleno upravo u selu, no većina na posao putuje u Zadar. Pridraga je također popularna destinacija mnogim turistima, posebno zbog svoje netaknute morske obale te predivnih divljih uvalica u kojima su ljeti usidreni mnogi brodovi turista koji žele intimnu amosferu koja im je zajamčena u ovom predivnom zemaljskom raju.
Također je tu i blizina ušća rijeke Zrmanje te mnoge biciklističke staze na kojima je svaku godinu sve više stranih gostiju.
Na razvoj gospodarstva u Pridragi utječu: prometni položaj, povijesni razvoj, demografska obilježja i mogućnosti prirodne osnovice. Pridraga ima nepovoljan prometni položaj, jer se nalazi u zadarskom zaleđu gdje nema niti jedan važniji cestovni koridor. Zbog toga ni gospodarski razvitak ne može temeljiti na položaju. Drugi čimbenik su povijesne okolnosti. Kako cijela Hrvatska, tako se i Pridraga nalazila pod raznim vlastima i u sklopu mnogih država, a i ratna razaranja negativno su se odrazila na gospodarski razvoj. Demografska obilježja treći su čimbenik i odnose se na broj i strukturu radne snage te odnos aktivnog i uzdržavanog stanovništva. Taj čimbenik bio je povoljan dok procesima starenja, ratom i emigracijama nije došlo do poremećaja. Mogućnosti prirodne osnovice su raznovrsne i taj četvrti čimbenik jedini je koji omogućuje gospodarski razvoj ovog sela i na njemu se danas temelji cijelo gospodarstvo Pridrage. Stavimo li u odnos navedene čimbenike, možemo zaključiti da položaj, povijesni razvitak i demografska obilježja bitno ograničavaju potencijale prirodne osnove.
 
Poljoprivreda i ribarstvo
Oko 60% ukupne površine Pridrage čine poljoprivredne površine, 10% čine šume, a 30% ukupne površine je neplodno. Polovica poljoprivrednog zemljišta Pridrage je obrađeno, a druga polovica otpada na pašnjake. Većina obradivih površina pretvorena je u oranice i vrtove, a ostatak pripada vinogradima i maslinicima. Maslinarstvo ovdje ima dugu tradiciju. Nekad je bilo od velikog značenja, ali i danas mu se ponovno pridaje velika pozornost. Najveći dio oranica zasijan je žitaricama (dominira pšenica), krumpirom i ostalim povrćem. Krške dijelove Pridrage, iako su prilično oskudni vegetacijom, stanovništvo koristi za ekstenzivni uzgoj ovaca i koza. U stočarstvu je najzastupljenije peradarstvo i ovčarstvo, a govedarstva gotovo da i nema više. Šume pokrivaju 10% površine Pridrage, to su uglavnom borove šume te šume hrasta medunca i bjelograba. Šume siječe domaće stanovništvo pretežito za ogrijev. Iako Pridraga leži na dva mora, Karinskom i Novigradskom, ribarstvo je najmanje zastupljena gospodarska grana. U Pridragi se svi na neki način bave poljoprivredom, stočarstvom ili ribarstvom, ali gotovo da nitko ne živi od tih grana primarnog sektora., možda desetak domaćinstava. Ostali to rade za vlastite potrebe, da imaju domaće vino, pršut, maslinovo ulje, voće i povrće.
 
== Stanovništvo ==