Golfska struja: razlika između inačica

Europljani su počeli s istraživanjem ove struje još 1513. godine s ekspedicijom [[španjolci|španjolskog]] [[konkvistador]]a [[Juan Ponce de León]]a. Nakon toga, ušla je u široku primjenu kao pomorski put Španjolaca na povratku s [[Karibi|Kariba]] u Španjolsku<ref>{{cite book |last= Fernandez-Armesto |first= Felipe |title= Pathfinders: A Global History of Exploration |year= 2006 |publisher= W.W. Norton & Company |isbn= 0-393-06259-7 |pages= p. 194}}</ref>. [[Benjamin Franklin]] je 1786. godine detaljno proučavao ovu struju i kartirao ju<ref>[http://www.oceanexplorer.noaa.gov/library/readings/gulf/gulf.html 1785: Benjamin Franklin's ''Sundry Maritime Observations''], NOAA Ocean Explorer</ref>. Uobičajeno se smatra, da topla vidavoda koju sobom donosi Golfska struja, utječe na [[klima|klimu]] [[Zapadna Europa|Zapadne]] i, naročito, [[Sjeverna Europa|Sjeverne Europe]], čineći ju blažom nego što bi inače bila. No, postojanje ovog utjecaja na razliku u temperaturi između Sjeverne Amerike i Europe na istoj [[zemljopisna širina|zemljopisnoj širini]], predmet je rasprave<ref name="mild_climate">{{cite journal |last=Seager |first=Richard |title=The Source of Europe's Mild Climate |journal=American Scientist Online |date=July–August, 2006 |url=http://www.americanscientist.org/template/AssetDetail/assetid/51963?fulltext=true&print=yes |accessdate=2007-08-02 }}</ref>.