Ukrajinci u Hrvatskoj: razlika između inačica

Prvi [[Ukrajinci]] doseljavaju u Hrvatsku i susjedne prostore sredinom 18. stoljeća i poznati su kao »Rusini«. Naime svi Ukrajinci zapadne [[Ukrajina|Ukrajine]] sami su se evidentirali kao »Rusini« sve do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. [[Hrvatska|Hrvatske]] i susjedne prostore [[Ukrajinci]] se u većim skupnima naselili krajem 19. i početkom 20. stoljeća, doselivši uglavnom sas prostora zapadne [[Ukrajina|Ukrajine]] odnosno galicijske, zakraptske i bukovinske regije, koje su se nalazile u sklopu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Nakon Berlinskog kongresa 1878. kada je [[Bosna i Hercegovina]] pripojena Austro-Ugarskoj, [[Ukrajinci]] su u sklopu aktivne ekonomske politike počeli naseljavati [[Slavonija|istočnu Hrvatsku]] i sjeverozapadnu Bosnu kao ekonomski migranti kojima je obećana jeftina ili besplatna poljoprivredna zemlja slabije naseljenog ili zapuštenog prostora.

Prvi Ukrajinci na Hrvatske i susjedne prostore pristižu oko 1745. godine. Svi su poznati kao Rusini i većina ih stiže iz [[Zakarpatje|Zakarpatja]] koje se nalazilo u sastavu [[Mađarska|Mađarske]]. Većina tih [[Rusini u Hrvatskoj|Rusina]] zadržala je stari naziv i nakon ukrajinskog kulturnog preporoda te početka korištenja službenog naziva Ukrajinci. U bivšoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] na početku su evidentirani kao »Rusi«, zatim kao »Rusini« i na posljetku dio njih kao »Ukrajinci« (uglavnom sas prostora Galicije). Cijelo vrijeme su predstavljali jedinstvenu nacionalnu manjinu te su svoje kulturne i druge programe vodili kroz jedinstvenu organizaciju »Savez Rusina-Ukrajinaca Jugoslavije«. Nakon 1996. godine pripadnici koji su i dalje koristili naziv »Rusini« odlučili su stvoriti zasebnu [[Nacionalna manjina|nacionalnu manjinu]] odijeljenju od ukrajinske što je učinjeno za vrijeme saborskog zastupnika [[Miroslav Kiš|Miroslava Kiša]].

Godine 1894., u zapadnu [[Slavonija|Slavoniju]] na granici sas [[Moslavina|Moslavinom]], blizu rijeke [[Sava|Save]] i granice sas Bosnom, u današnju [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačku županiju]], doseljavaju se [[Ukrajinci]] iz ukrajinske regije Lemkivščine koja se danas nalazi u sastavu [[Poljska|Poljske]]. Ti Ukrajinci naseljavaju [[Lipovljani|Lipovljane]], Novu Subocku i još neka naselja između [[Novska|Novske]] i [[Kutina|Kutine]]. Novi valovi ukrajinskih doseljenika koji su krenuli prema Bosni, zaustavljaju se uz rijeku Savu na hrvatskom prostoru, točnije okolici [[Slavonski Brod|Slavnonskog Broda]] te manjim mjestima [[Kaniža|Kaniži]], [[Šumeće|Šumeću]], [[Sibinj]]u, [[Slobodnica|Slobodnici]], [[Bukovlje|Bukovlju]] i još dvadesetak drugih naselja [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavske županije]].

[[Ukrajinci]] Hrvatske, iako relativno malobrojna zajednica, predstavljaju jednu od najaktivnih i najbolje organiziranih manjinskih zajednica u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Godine 1968. osnovali su svoju krovnu organizaciju [[Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske]] koja predstavlja koordinirajuću i savjetodavnu središnju organizaciju sa sjedištem u [[Vukovar]]u. U sklopu istog Saveza do nedavno je djelovalo 13 kulturno prosvjetnih udruga širom Hrvatske, a danas ih djeluje 7 s time da je osnovana još jedna organizacija odnosno [[Ukrajinska zajednica Republike Hrvatske]]. Dio ukrajinskih društva nije se slagao sas odlukama organizacije Saveza Rusina i Ukrajinaca RH pa su 2008. osnovali vlastitu krovnu organizaciju [[Ukrajinska zajednica Republike Hrvatske|Ukrajinsku zajednicu RH]] u kojoj je aktivno 9 ukrajinskih društava. U društvima djeluju, literarne, glazbene, plesne i druge amaterske skupine. Društva ujedno priređuju razne prigodne kulturne svečanosti predstavljajući bogatu ukrajinsku kulturu, tradiciju i običaje.

Poznati Ukrajinci u Hrvatskoj i osobe sas ukrajinskim podrijetlom.