Murter: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklonjena promjena suradnika 78.3.62.24, vraćeno na posljednju inačicu suradnika Colentum
m Ispr
Redak 13:
|slika = [[Datoteka:Betina, island of Murter, Croatia - harbour 14.10.2007. 076.jpg|250px]]<br>mjesto Betina
}}
'''Murter''' je sjevernodalmatinski otok, ispred mjesta [[Pirovac]]. Površina otoka je 17,58 km<sup>2</sup>. Naselja na otoku su [[Betina]], [[Tisno]], [[Jezera]] i [[Murter (Murter-Kornati)|Murter]] koji je najveće i najstarije mjesto na otoku. Otok je s kopnom spojen kratkim [[most]]om u mjestu Tisno.
[[Datoteka:Road bridge to island of Murter, in Tisno, Croatia, 14.10.2007.jpg|mini|lijevo|200px|Most u Tisnom]]
 
== Povijest ==
Otok su naseljavali [[Iliri]] jos u predpovijesnopretpovijesno doba. Prvi put ga spominje grčki prirodoznanstvenik [[Klaudije Ptolomej|Ptolomej]] pod imenom Scardon. Povijesni kontinuitet održan je i kroz vremena vladavine [[Rimsko Carstvo|Rima]] o čemu svjedoče ostaci rimskog naselja [[Colentum]], brojne ruševine rimskih ljetnikovaca, [[freska|freske]] i [[mozaik|mozaici]] razasuti po kopnu i moru. Ostatke antičkoga grada Colentuma danas je velikim dijelom pokrilo more, leže u podnožju brda Gradine, na sjevernoj strani uvale Hramine. Colentum je doživio procvat najverojatnijenajvjerojatnije u vrijeme vladavine rimskih careva [[Neron]]a (37.- 68.) i [[Vespazijan]]a (9.-79.) čiji je novac pronađen tijekom prvih arheoloških istraživanje provedenih od 1907. do 1909. g. Pretpostavlja se da su Colentum početkom 2. stoljeća srušili i opljačkali gusari, a ima indicija da je stradao u potresu. Pretpostavlja se da je slavensko stanovništvo prilikom dolaska zateklo prazno antičko naselje i tu se naselilo.
 
Pod [[Hrvatska|hrvatskim]] imenom "Srimač" spominje se [[1251]]. godine kada ugarsko-hrvatski kralj Bela proglašava granice Šibenske komune. U to vrijeme na otoku se nalaze samo dva naselja: Veliko Selo (Villa Magna), danas Murter i Jezera, dok Betina i Tisno nastaju u kasnijim stoljećima za vrijeme naseljavanja pred turskim provalama.
 
Godine 1298. Murter je imao 203 stanovnika. U Murteru i ostalim naseljima na otoku sve do XVIII. st. njegovale su se [[glagoljica]] i [[bosančica]]. Godine 1866. u Murteru osnovana je najstarija pučka knjižnica u Dalmaciji. Osnovna škola i pošta otvoreni su 1877. godine, a 1910. godine osnovana je Uljarska zadruga.
 
Line 26 ⟶ 27:
== Gospodarstvo ==
 
Veći dio otoka prekriven je stoljetnim stablima [[maslina]] i [[Smokva|smokava]] što su i glavne tradicionalne kulture koje uzgaja domaće stanovništvo. [[Dinko Zavorović]], šibenski povjesničar, zapisao je [[1597]]. godine da je otok dobro obrađen zahvaljućizahvaljujući napornom radu njegovih stanovnika i da se ondje proizvodi vrhunsko [[vino]]. Osim zemljoradnje, zanimanje stanovnika bilo je [[brodogradnja]] (tradicionalni drveni brodovi su [[gajeta]], loger, leut), [[ribarstvo]] i [[stočarstvo]]. U novije vrijeme, zbog iznimnih prirodnih potencijala pokretač gospodarskog razvoja je [[turizam]].
 
== Poveznice ==