Komori: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dopuna
Redak 31:
 
'''Komori''' su otočna država u južnoj [[Afrika|Africi]]. Nalaze se u [[Mozambički kanal|Mozambičkom kanalu]] između otoka [[Madagaskar]]a i afričkog kopna. Sastoje se od tri veća vulkanska otoka: Njazidja (Grande Comore, 1.148 km²), Nzwani (Anjouan, 425 km²) i Mwali (Mohéli, 290 km²) i nekoliko manjih. Obližnji otok [[Mayotte]], na kojeg Komori polažu pravo, francuska je kolonija.
 
Od osamostaljenja Komori su izrazito politički nestabilni, s čak 19 državnih udara ili pokušaja udara. Godine [[1997]]. otoci Anjouan i Mohéli proglasili su neovisnost na što je vlada odgovorila neuspjelim pokušajem oružanog zauzimanja otoka. Secesionistička kriza razriješena je [[2001.]] prihvaćanjem novog ustava koji daje široku autonomiju pojedinim otocima, uključujući i pravo na biranje vlastitog predsjednika.
 
Komori se ubrajaju među najsiromašnije zemlje svijeta. Gospodarstvo se osniva na [[poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[ribarstvo|ribarstvu]], stranoj pomoći i doznakama radnika iz inozemstva. [[BDP]] je u 2002. bio 700 [[američki dolar|USD]] po stanovniku, mjereno po PPP-u.
 
Jedan od osnovnih političkih problema ostaje i pitanje statusa otoka [[Mayotte]].
 
== Povijest ==
 
Otoke su od 15. stoljeća naseljavali i islamizirali[[islam]]izirali [[Arapi]]. Nakon kratkotrajne okupacije Portugalaca[[Portugal]]aca ([[1500.]]-[[1506.]]) i njihova protjerivanja na otočje doseljava se veci broj [[Bantu]]-crnaca sa afričkog kopna. Od 18. stoljeća dolaze stanovnici s [[Madagaskar|Madagaskara]]a, a od sredine 19. stoljeća otoci su postali [[Francuska|francuski]] protektorat. U prvoj polovici 20. stoljeća francuska kolonija, od [[1958.]] francuski prekomorski teritorij. Godine [[1975.]] proglašena je nezavisnost na području naseljenom muslimanskim stanovništvom, dok je otok [[Mayotte]] s kršćanskim stanovništvom ostao francuski posjed. Noviju povijest obilježava politička nestabilnost s čestim vojnim udarima, a jedan od osnovnih političkih problema ostaje i pitanje statusa otoka [[Mayotte]].
 
Od osamostaljenja Komori su izrazito politički nestabilni, s čak 19 državnih udara ili pokušaja udara. Godine [[1997]]. otoci [[Anjouan]] (3. kolovoza) i [[Mohéli]] (11. kolovoza) proglasili su neovisnost na što je vlada odgovorila neuspjelim pokušajem oružanog zauzimanja otoka. SecesionističkaOtok krizaMohéli razriješenase jevratio [[2001u okrilje Komora 1998, a 2002.]] prihvaćanjemje novogratificirao ustavanovi ustav Komora (izglasan 2001.), koji daje široku autonomiju pojedinim otocima, uključujući i pravo na biranje vlastitog predsjednika. Anjouan je vraćen u okrilje Komora nakon [[Invazija Anjouana 2008|invazije]] koje su izvele oružane snage Komora uz podršku vojnika [[Afrička unija|Afričke unije]].
 
Nakon osvajanja [[komorski predsjednički izbori 2010.|predsjedničkih izbora 2010.]], dotadašnji podpredsjednik [[Ikililou Dhoinine]] [[26. svibnja]] [[2011.]] postaje predsjednikom. Kao član vladajuće stranke, Dhoinine je imao podršku dotadašnjeg predsjednika [[Ahmed Abdallah Mohamed Sambi|Sambija]]. Dhoinine, farmaceut po zvnaju, je prvi predsjednik Komora porijekom s otoka Mohéli.
 
== Zemljopis ==