Koža: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklonjena promjena suradnika 78.1.191.228 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Culo-sija |
m uklonjen antropocentrizam, dopune članka |
||
Redak 1:
{{dz|[[
[[datoteka:Sa-rhino-skin.jpg|thumb|300px|slika kože [[nosorog]]a izbliza]]
[[
'''Koža''' ([[latinski jezik|lat.]] ''cutis'', ''dermis'', od grč. ''δέρμα''), meki vanjski pokrov kralježnjaka. Ostali [[kutikula|životinjski pokrovi]] poput [[egzoskelet člankonožaca|egzoskeleta člankonožaca]] imaju drugačije [[stanična diferencijacija|razvojno porijeklo]], strukturu i kemijski sastav. Pridjev '''kutani''' znači "kožni" (lat. ''cutaneus'', od lat. ''cutis'': koža). U [[sisavac]]a je koža najveći [[organ]] [[pokrovni sustav|pokrovnog sustava]] sačinjen od mnogostrukih slojeva [[ektoderm]]alnog [[tkivo|tkiva]] te štiti podležeće [[mišić]]e, [[kost]]i, [[ligament]]e i [[organ|unutarnje organe]].<ref name="Hcare">[http://skin-care.health-cares.net/oily-skin-care.php "Skin care" (analysis), Health-Cares.net, 2007]</ref> Koža drugačije naravi postoji u [[vodozemac]]a, [[gmaz]]ova i [[ptica]].<ref>Alibardi L. (2003). Adaptation to the land: The skin of reptiles in comparison to that of amphibians and endotherm amniotes. J Exp Zoolog B Mol Dev Evol. 298(1):12–41. PMID 12949767</ref> Svi sisavci imaju nešto dlaka na svojoj koži, pa i [[morski sisavci]] koji su naizgled bezdlaki. Koža dolazi u dodir s okolišem i prva je crta obrane od vanjskih faktora. Na primjer, koža igra ključnu ulogu u zaštiti [[čovječje tijelo|tijela]] protiv [[patogen]]a<ref name="Proksch">Proksch E, Brandner JM, Jensen JM. (2008).The skin: an indispensable barrier. Exp Dermatol. 17(12):1063–72. PMID 19043850</ref> i prekomjerna gubitka tekućine.<ref name="Madison">Madison KC. (2003). [http://www.nature.com/jid/journal/v121/n2/pdf/5601872a.pdf Barrier function of the skin: "la raison d'être" of the epidermis]. J Invest Dermatol. 121(2):231-41. [[digitalni identifikator objekta|doi]]: [http://dx.doi.org/10.1046%2Fj.1523-1747.2003.12359.x 10.1046/j.1523-1747.2003.12359.x] PMID 12880413</ref>
'''Koža''' je najveći ljudski organ koja čovjeka štiti od ozljeda. Pomoću osjetnih tjelašaca može osjetiti hladnoću, toplinu bol itd. Sastoji se od pousmine i usmine, a leži na potkožnom [[tkivo|tkivu]] u kojem se slaže potkožno salo. Ima mogućnost samoobnove te nadopunjuje rad [[bubreg]]a. ▼
▲
Koža ima zaštitnu, osjetnu i regulatornu funkciju. [[Boja]] kože ovisi o stanju krvnih žilica, o boji [[krv]]i i količini [[pigment]]a. [[Površina]] kože u odrasla [[čovjek]]a prosječne visine iznosi 1,7m<sup>2</sup>, a težina oko 18% ukupne težine tijela. Pokožica je građena od tvrdih stanica koje na vanjskom sloju otpadaju, a nadomještaju ih stanice koje se množe u temeljnom sloju.
Line 10 ⟶ 13:
U doljnjem dijelu pousmine nalaze se pigmentna zrnca. Sunčanjem se broj pigmenta povećava, koža zato postaje tamnija. Time se tijelo brani od ultraljubičastog zračenja.
== Više informacija ==
{{div col|cols=2}}
* [[popis kožnih stanja]]
* [[dlaka]] – uključujući [[folikul dlake]] u koži
* [[intertriginozan]]
* [[kiseli omotač]]
* [[kožna flora]]
* [[Meissnerovo tjelešce]]
* [[mitarenje]]
* [[Pacinijevo tjelešce]]
* [[površinska fascija]]
* [[razvoj kožne strukture]]
* [[koža (proizvod)|sirova koža]]
* [[uloga kože u lokomociji]]
* [[žulj]] – zadebljana površina kože
{{div col end}}
== Dodatne slike ==
<gallery>
datoteka:Blausen 0810 SkinAnatomy 01.png|ilustracija pokrovnog sustava
</gallery>
== Izvori ==
{{izvori}}
{{anatomija}}
{{
[[kategorija:anatomija]]
[[kategorija:osjetilni organi]]
| |||