Banovina Hrvatska: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Citiranje www pomoću skripte
Redak 312:
==Društvo==
{{Quote box|width=30%|align=right|quote=S jedne strane Velikosrbi na čelu s u Jugoslaviji prepotentnom vojničkom klikom, a s druge strane komunisti i frankovci, nastojali su svim mogućim načinima ometati daljnji mirni razvoj situacije.|source=[[Vladko Maček]], ''Memoari''}}
Kako je [[HSS]] na području Banovine Hrvatske imao gotovo jednoglasnu potporu, u Banovini je zapravo vladao jednostranački sustav. Iako [[Vladko Maček|Maček]] nije imao nikakav službeni položaj u Banovini Hrvatskoj, nazivan je "vođom hrvatskog naroda", "predsjednikom" te je njegov rođendan javno slavljen kao blagdan. Primjerice, ban Šubašić je 1940. za Mačekov rođendan dijelio stipendije siromašnim đacima i studentima. [[1. svibnja]] [[1940.]] Banovina je nacionalizirala Radio Zagreb. Strukture HSS-a na vlasti progonile su [[KPJ|komuniste]] i [[ustaše]], otvorivši i nekoliko sabirnih logora za političke zatvorenike, od kojih je najpoznatiji [[Kruščica (Vitez, BiH)|Kruščica]] pokraj [[Travnik]]a. Zanimljivo je da je jednom zgodom, prilikom komunističkih demonstracija, [[1940.]] uhićen i [[Franjo Tuđman]].<ref>{{citecitiranje webwww | url = http://hebeta.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=62628 | titlenaslov = Tuđman, Franjo | workrad = [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]] | accessdatepreuzeto = 2013-11-01 }}</ref>
 
Razdoblje koje je započelo velikom nadom da će se konačno ispraviti stare nepravde i stvoriti bolje društvo, donijelo je prije velika razočaranja nego zadovoljstvo.<ref name="lecek">Suzana Leček : [http://hrcak.srce.hr/file/68145 ''Narodni poslanik Hrvatske seljačke stranke i njegov kotar: djelovanje Stjepana Hefera na osječkom i valpovačkom području (1924. - 1941.)''], Scrinia Slavonica, Vol.8 No.1 Listopad 2008. (189-240), str. 225.-230.</ref> Pogotovo uslijed teške gospodarske situacije zbog rata u Europi, utjecaj HSS-a na selu počeo je slabiti nauštrb [[KPH|KP]] i "[[Frankovci|frankovaca]]".<ref name="jakovcev"/> Mnoga su obećanja, ali i iskrene dobre namjere, ostali neispunjeni, dobrim djelom iz nemoći. Naime, rat i poremećaj gospodarstva obilježili su pa čak i spriječili neke od pokušaja da se unutar razmjerno uske autonomije uvedu nužne gospodarske i društvene promjene.<ref name="lecek"/> To se ponajbolje vidjelo na primjeru smjene činovnika i žandara koji su posao dobili zahvaljujući odanosti beogradskom režimu. Nedostatak kontrole nad žandarmerijom i vojskom pokazao se kao mana nove vlasti. Mnogi žandari koji su bili osvjedočeni nasilnici ili protivnici HSS-a i hrvatskog pokreta ostali su na svojim položajima.<ref name="lecek"/> Brojnim molbama za premještaj pokušavalo se promijeniti nacionalnu strukturu žandarmerije u Hrvatskoj, premještanjem Srbijanaca i Crnogoraca te njihovom zamjenom Hrvatima koji su služili u žandarmeriji u drugim dijelovima Jugoslavije.<ref name="lecek"/>
Redak 322:
===Sport===
[[Datoteka:Cro-sui-1940.jpg|mini|desno|200px|Prva utakmica hrvatske nogometne reprezentacije, 1940.]]
Od [[7. kolovoza]] 1939. djeluje i jedinstveni [[Hrvatski nogometni savez]]. Ustrojena je i [[Prvenstvo Banovine Hrvatske u nogometu 1940./41.|nogometna liga]], u kojoj je prvak postao splitski [[Hajduk]]. [[1940.]] godine [[Jozo Jakopić]] vodio je kao kapetan neslužbenu nogometnu reprezentaciju koja je predstavljala Banovinu Hrvatsku u četiri prijateljske utakmice: dvije protiv [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarske]] i dvije protiv [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađarske]].<ref name="croatiamatches">{{citecitiranje webwww |url=http://www.rsssf.com/tablesk/kroa-intres.html |titlenaslov=Croatia International matches |accessdatepreuzeto=14. srpnja 2008.|authorautor=Kramarsic, Igor/Puric, Bojan|publisherizdavač=rsssf.com }}</ref> Hrvatska je kao neovisna reprezentacija pod sankcijama svoj debi ostvarila [[2. travnja]] 1940. u [[Zagreb]]u utakmicom protiv Švicarske koja je završila rezultatom 4:0 u korist Hrvatske.
 
[[Hrvatski veslački savez]] je osnovan [[4. studenog]] [[1939.]] u [[Zagreb|Zagrebu]], a prvo prvenstvo Hrvatske u veslanju održano je u Zagrebu, na [[Sava|Savi]], [[29. srpnja]] [[1940.]]<ref name=Leksikon> 68. Prvenstvo Hrvatske u veslanju, službeni bilten, HVS, Zagreb, 2011.</ref>
Redak 335:
== Ostavština ==
 
Hrvatska emigracija i pojedini političari smatrali su granice Banovine Hrvatske u Bosni i Hercegovini prirodnim granicama hrvatske države, budući da je njima bila obuhvaćena velika većina [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u BiH]].<ref>{{citecitiranje webwww | url = http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26386#poglavlje6611 | titlenaslov = Hrvati, Povijest; Hrvatska u Jugoslaviji | workrad = [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]] | accessdatepreuzeto = 2014-02-27 }}{{citat|Osim hrv. teritorija uključenih u Kraljevinu Italiju, u Banovini Hrvatskoj na okupu su bile nekadašnja banska Hrvatska, Dalmacija (samo do Bokokotorskoga zaljeva), dijelovi BiH s pretežitom hrv. većinom. Ostala su otvorena pitanja nekih dijelova Bosne, Baranje i dijelova Bačke.}}</ref> Hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]] često je optuživan za slično razmišljanje.<ref>[http://www.24sata.hr/politika/scott-tuman-bio-opsjednut-idejom-obnove-banovine-iz-39-209001 ''Scott: Tuđman bio opsjednut idejom obnove Banovine iz '39''], [[24sata]], 7. veljače 2011.</ref> [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodni sud za područje bivše Jugoslavije]] u Den Haagu 2013. u presudi u predmetu ''Prlić i ostali'' utvrdio je postojanje [[Udruženi zločinački pothvat|udruženog zločinačkog pothvata]] vrha [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|HR Herceg-Bosne]] i Republike Hrvatske tijekom [[Rat u BiH|Rata u BiH]], kojem je cilj bio pripojiti Hrvatskoj dijelove BiH koji su 1939. pripali Banovini ili stvoriti etnički čist hrvatski entitet na tom području.<ref>[http://www.icty.org/x/cases/prlic/cis/en/cis_prlic_al_en.pdf CASE INFORMATION SHEET], Document prepared by the Communications Service of the
International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (IT-04-74) PRLIĆ et al., str. 6-7.</ref> Suvremeni [[hrvatski ustav]] 1990. uključio je uspostavu Banovine Hrvatske u izvorišne osnove, navodeći da je njome obnovljena [[hrvatsko državno pravo|hrvatska državna samobitnost]] u Kraljevini Jugoslaviji.