Kordun: razlika između inačica

U srednjem vijeku područje današnjeg Korduna imalo je veliku stratešku važnost kao prijelazni prostor između primorskog i panonskog dijela Hrvatske. Upravo tu, na planini [[Gvozd]] (današnja [[Petrova gora]]) pokušao je [[1097]]. godine [[Petar Svačić]] bezuspješno zaustaviti prodor Mađara prema moru. Kasnije u okviru Ugarsko-hrvatske države ovo područje je podijeljeno između srednjovjekovnih županija Drežnika, Gore i Gorice. Kao feudalni gospodari nametnuli su se knezovi [[Nelipići]], nakon njih [[ Babonići]], da bi u 14. stoljeću većina Korduna prešla pod vlast knezova [[Frankapani|Frankopana]]. To je razdoblje guste naseljenosti ovog kraja, kada se razvija čitav niz utvrda, naselja i samostana. Najznačajniji frankapanski centri su bili [[Drežnik (stari grad)|Drežnik]] i Slunj. U sjevernom dijelu Korduna nalazila se Perna (današnje selo kod Topuskog) koja je već [[1225]]. dobila gradska prava, zatim samostan Zlat (današnje selo Slavsko Polje) i [[Cisterciti|cistercitska]] [[opatija (redovnička ustanova)|opatija]] Topusko.

 

Po oslobađanju od Turaka, ovo područje, kao ni susjedna [[Lika]] i [[Banovina]], nije vraćeno pod vlast hrvatskog [[Ban|bana]], već je ušlo u sastav [[Vojna krajina|Vojne krajine]]. Tada se vrši i organizirana kolonizacija stanovništva, pri čemu na područje oko Slunja dolaze uglavnom Hrvati, a oko Petrove gore Srbi. Njihova primarna uloga bila je vojna zaštita novog sustava pograničnih utvrda prema Turskom carstvu. Za razliku od srednjeg vijeka, kad je ovaj prostor bio podijeljen između više županija, sada se zbog strateškog položaja i mentaliteta novih stanovnika-graničara izdvaja kao posebna pokrajina. Iz tog razdoblja potječe i današnji naziv Kordun (od riječi cordon).

== Vanjske poveznice ==

 

[[Kategorija:Hrvatske povijesne regije]]