Posteljica: razlika između inačica

'''Posteljica''' ([[Latinski jezik|lat.]] '''''placenta''''') je organ koji povezuje [[plod]] sa zidom [[maternica|maternice]] radi opskrbe hranjivim tvarima, izbacivanja štetnih tvari i izmjene plinova. Posteljica je glavna značajka [[viši sisavci|viših sisavaca]]ili plodvaša, ali postoji i kod nekih životinja koje nisu sisavci uopće.<ref name="Pou92">Pough ''et al.'' 1992. Herpetology: Third Edition. Pearson Prentice Hall:Pearson Education, Inc., 2002.</ref> ▼

Riječ ''placenta'' dolazi od latinske riječi za ''kolač'', iz grčkog [[Greek language|Greek]] ''plakóenta/plakoúnta'', akuzativa za ''plakóeis/plakoús'' – ''πλακόεις, πλακούς'', "ravan, nalik ploči",<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3D%2383445 Henry George Liddell, Robert Scott, "A Greek-English Lexicon", at Perseus]</ref> radi njezine okrugle i ravne pojave kod ljudi. ▼

[[Prasisavci]] (nose jaja) i [[tobolčari]] stvaraju strukturu ''placenta choriovitellina'' koja, dok je povezana s materničnim zidom, opskrbljuje plod hranjivim tvarima iz žumanjčane vrećice.▼

Posteljica je kao fetomaternalni organ sastavljena od dvije komponente: '''fetalna posteljica''' ([[korion|chorion frondosum]]), koja se razvija iz iste [[blastocista|blastociste]] koja oblikuje plod, i '''majčina posteljica''' ([[decidua|decidua basalis]]), koja se razvija iz majčinog [[maternica|materničnog]] tkiva.<ref>[http://medical-dictionary.thefreedictionary.com/maternal+placenta Definitions of placental- related terms.]</ref>▼

[[datoteka:HumanEmbryogenesis.svg|thumb|300px|Početni stadiji [[ljudska embriogeneza|ljudske embriogeneze]].]]▼

Posteljica se počinje razvijati nakon implantacije [[blastocista|blastociste]] u [[endometrij]] maternice. Vanjski sloj blastociste pretvara se u [[trofoblast]], koji sačinjava vanjski sloj posteljice. Ovaj vanjski sloj se dalje dijeli na dva sloja: citotrofoblast i sinciciotrofoblast. Sinciciotrofoblast (inače poznat i kao [[sincicij]]) je sloj polinuklearnih stanica koje pokrivaju površinu posteljice. Nastaje kao rezultat diferencijacije i spajanja citotrofoblasta, procesom koji se nastavlja i kroz daljnji razvoj posteljice. ▼

Posteljica raste tijekom [[trudnoća|trudnoće]]. Krajem prvog tromjesečja trudnoće (otprilike 12-13 tjedana) prijenos majčine krvi u djetetov krvotok je u potpunosti razvijen.▼

U pripremi za implantaciju [[blastocista|blastociste]], endometrij prolazi kroz proces "decidualizacije". [[Spiralne arterije]] u [[decidua|decidui]] postaju manje savijene i promjer im se povećava. Povećani promjer arterija i ravniji tok krvi javljaju se da bi povećali protok majčine krvi u posteljicu. Javlja se relativno visok tlak dok majčina krv ispunjava međuresični prostor i korionske resice se prokrvljuju, dopuštajući održavanje izmjene plinova. Kod ljudi i drugih hemokorijalnih plodvaša, majčina krv dolazi u izravan kontakt s fetalnim [[korion]]om, iako nema razmjene tekućine. Dok se tlak smanjuje između [[puls]]eva, deoksigenirana krv vraća se natrag kroz endometrijske vene.▼

Kroz majčin placentarni krvotok u prosjeku protječe 600-700 ml/min.▼

Deoksigenirana fetalna krv prolazi kroz [[pupčana arterija|pupčane arterije]] do posteljice. Na čvoru pupčane vrpce i na posteljici, pupčane arterije granaju se radijalno i formiraju korionske arterije. Nadalje, korionske arterije granaju se u kotiledonske arterije. Na kraju se ove arterije granaju u korionskim resicama u kapilare, dovodeći fetalnu krv jako blizu majčine krvi; ipak, ne dolazi do miješanja majčine i fetalne krvi ("posteljična barijera").<ref>[http://www.embryology.ch/anglais/fplacenta/circulplac01.html#placentaire Placental blood circulation]</ref>▼

[[Endotelini]] i [[prostanoidi]] uzrokuju [[vazokonstrikcija|vazokonstrikciju]] posteljičnih arterija, dok [[Dušikov(II) oksid|dušikov monoksid]] uzrokuje [[vazodilatacija|vazodilataciju]].▼

Štetne situacije kod trudnoće, kao što su majčina [[šećerna bolest]] ili [[pretilost]], mogu povećati ili smanjiti razinu nosača hranjivih tvari, što dovodi do prevelikog ili ograničenog rasta ploda.<ref name="kappen2012">{{cite news | last1 = Kappen | first1 = Claudia | last2 = Kruger| first2 = Claudia. | title = Maternal Diet Modulates Placenta Growth and Gene Expression in a Mouse Model of Diabetic Pregnancy | editor = Carlos Penha-Goncalves | year = 2012 | accessdate = 2012-11-05 | pmc = 3372526 |doi=10.1371/journal.pone.0038445}}</ref>▼

Otpadni proizvodi izlučeni iz fetusa, kao što su [[urea]], [[mokraćna kiselina]] i [[kreatinin]] prenose se u majčinu krv [[difuzija|difuzijom]] preko posteljice.▼

=== Imunitet ===▼

[[Imunoglobulin G|Imunoglobulini G]] mogu prolaziti kroz ljudsku posteljicu, omogućujući zaštitu ploda u maternici.<ref>Simister, N. E., and Story, C. M. 1997. "Human placental Fc receptors and the transmission of antibodies from mother to fetus." Journal of Reproductive Immunology 37: 1-23</ref> Prijenos antitijela započinje između 20. i 24. tjedna trudnoće.<ref>[http://books.google.se/books?id=apeLf0mPx1QC&pg=PA202 Page 202] in: {{cite book |author=Pillitteri, Adele |title=Maternal and Child Health Nursing: Care of the Childbearing and Childrearing Family |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |location=Hagerstwon, MD |year=2009 |pages= |isbn=1-58255-999-6 |oclc= |doi= |accessdate=}}</ref> Ovakva pasivna imunost traje nekoliko mjeseci nakon rođenja. Međutim, [[Imunoglobulin M]] ne može proći kroz posteljicu, što je razlog tome da neke infekcije stečene tijekom trudnoće mogu biti smrtonosne za dijete.▼