Bukovica: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 9:
Najveće naselje unutar same Bukovice su [[Kistanje]] (s oko 1.750 stanovnika), a na njenom sjevernom rubu se nalazi [[Obrovac]] (1.050). Veća bukovička sela su [[Kruševo (Obrovac)|Kruševo]] (1.080), [[Gornji Karin]] (860), [[Ivoševci]] (360), [[Đevrske]] (250), [[Ervenik]] (230), [[Radučić]], [[Mokro Polje]], [[Medviđa]], [[Popovići (Benkovac)|Popovići]], [[Pađene]], [[Donji Karin]], [[Žegar]] i [[Bilišane]].
Prvi poznati stanovnici Bukovice bili su [[Iliri]], a nakon njih stari [[Rimljani]], koji su taj kraj u 2. stoljeću pr. Kr. uključili u svoju provinciju [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciju]]. [[Hrvati]] su stigli u 7. stoljeću i bili većinsko stanovništvo sve do početka 16. stoljeća, kada dolaze [[Turci]]. Krajem 17. stoljeća, poslije oslobođenja od Turaka, Bukovica postaje najprije dio [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]], a nakon njene propasti ulazi u sastav [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. U međuvremenu se promijenila etnička struktura, pa znatan udjel u stanovništvu uz Hrvate čine Srbi. Sa završetkom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Bukovica postaje dio [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]], (nešto kasnije nazvane Kraljevina Jugoslavija), u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] se nalazi u sklopu [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], a poslije njega u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Drugoj (socijalističkoj) Jugoslaviji]]. Od 1991-1995 godine Bukovica se nalazila u sastavu Republike Srpske Krajine.Poslje pada Krajine Bukovica postaje dijo Republike Hrvatske.Najpoznatiji sportski kolektiv je nogometni klub Bukovica iz Kistanja,koji je osnovan 16.9.1969 godine.Najveci uspjesi kluba su ulazak u Dalmatinsku ligu 1977 i ulazak u Republicku ligu 1981.Gostovali su veliki klubovi,Osjek,Hajduk,Sibenik...
== Vanjske poveznice ==
| |||