Južnoslavenska ideja: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 43:
== Danas ==
 
Nakon [[Raspad SFRJ|sloma Jugoslavije 1991]]. i [[Srbija i Crna Gora|formalnog nestanka njezina imena]] s političke karte svijeta 2003., ideja je u svim južnoslavenskim narodima marginalizirana. Shemi 6-1+1, osmišljenoj u Londonu početkom 1990-ih, ošto se protivio prvi hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]], u drugoj polovici 1990-ih. Početkom 2000-ih započelo je razdoblje veće demokratizacije i društvenih reformi u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] radi pristupanja [[Europska unija|Europskoj uniji]] i [[NATO]]-u. Politički koncept [[Zapadni Balkan|Zapadnoga Balkana]], koji je dugoročno u Balkanskoj uniji vidio zemlje bivše Jugoslavije, minus [[Slovenija]], plus [[Albanija]], imao je najjaču potporu u drugoj polovici 2000-ih, politici Hrvatske, Europske unije i drugih zemalja bivše Jugoslavije.<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=q2yX5ikhhxw Zapadni Balkan: Je li Franjo Tuđman bio u pravu?]</ref> [[Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji|Ulaskom u Europsku uniju]], 1 srpnja 2013., Hrvatska je konačno izašla iz balkanskih integracija, koje nije željela, a mnogi su ih joj nametali. Unatoč tome, u hrvatskim je medijima pristuan izraz ''regija'' (srpski, bošnjački: ''region''). [[Hrvatska]] je spremna pomoći svojim susjednim državama u pristupanju EU, i to kao partner i suradnik, nikako kao učitelj. Prisutan je društveni fenomen, [[jugonostalgija]].
 
== Bilješke ==