Južnoslavenska ideja: razlika između inačica

Uoči [[Hrvatska u Prvom svjetskom ratu|I. svjetskog rata i tijekom njega]] južnoslavenska ideja, kao element različitih nacionalnih i političkih ideologija, postojala je u različitim oblicima. Kao ideologiju unitarnoga jugoslavenstva u najradikalnijem ju je obliku zastupao pokret [[Jugoslavenska ujedinjena (nacionalistička) omladina|»jugoslavenske nacionalističke omladine«]], ali i najveći dio srpskih snaga u Monarhiji i neke slovenske skupine. Ideju federalističkoga jugoslavenstva najdosljednije su zastupali Supilo i [[Jugoslavenski odbor]], a nakon proglašenja [[Država SHS|Države SHS]] i većina [[Narodno vijeće SHS|Narodnoga vijeća]]. Tijekom rata prijetila je opasnost da će se [[Kraljevina Srbija|Srbija]] nagraditi [[londonski ugovor|teritorijalnim proširenjem]] na račun hrvatskih prostora, a [[Kraljevina Italija|Italija]] na račun Slovenaca i Hrvata, dok bi [[Austro-Ugarska]] preživjela amputacije. Zbog toga je ujedinjenje u državu južnih Slavena osiguravalo okupljanje krajeva u kojima žive [[Slovenci]] i [[Hrvati]]. Većina političkih krugova u Srbiji južnoslavensku su ideju shvaćali kao [[Velika Srbija|prošireno srpstvo]]. Te su se koncepcije razlikovale po shvaćanju uloge oblikovanih nacionalnih individualnosti, po pitanju načina ujedinjenja te po zamislima o unutarnjem ustroju buduće države.