|
Khuen Héderváry stupa na bansku stolicu [[1883]]. uslijed mnogih nemira i nereda koji su izbili zbog mađarskog nepoštovanja [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] (počeli su se postavljati dvojezični grbovi na javnim zgradama i mađarski jezik je neslužbeno uveden u javne službe, odnosno činovnici su se morali obavezno znati služiti mađarskim jezikom). Franjo Josip I. postavlja ga na mjesto hrvatskog bana kako bi obuzdao hrvatski sve jači otpor dualizmu uspostavljenom [[1867]]. godine Austro - Ugarskom nagodbom (prema Nagodbi monarhija je podijeljena na dva dijela: na austrijski i ugarski) i tako očuvao Austrijsku prevlast i sačuvao Carstvo od mogućeg raspada.
Nepunih 20 godina Khuenova banovanja često se nazivaju »khuenovština.« Riječ je o načinu vladavine koju obilježavaju politička samovolja i nasilje. Prema nekim povjesničarima, dolaskom Khuena Héderváryja na mjesto bana nastupilo je jedno od najmračnijih razdoblja u hrvatskoj povijesti. Osnovna Khuenova zadaća bila je provođenje politike sukladne zahtjevima cara i kralja Franje Josipa koji nije želio dirati u dualističko uređenu Austro-Ugarsku Monarhiju. Hédérvary je stoga dosljedno [[Hrvati]]ma onemogućavao postizanje veće samostalnosti. Svoj je utjecaj nad hrvatskom politikom ostvario uz pomoć unitarističke [[Narodna stranka|Narodne stranke]] uz čiju je pomoć stekao većinu u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] na izborima [[1884]]. Kao pomagaće u svojim nastojanjima da održi svoju političku premoć, kao saveznike angažirao je [[Srbi|Srbe]] u Hrvatskoj. Svojim savezicima davao je ekonomske i političke povlastice. Godine [[1884]]. dolazi do izglašavanja [[Srpski zakoni|Srpskih zakona]] koje se upotpunjavaju [[1887]]. u kojem pravoslavna crkva na području Banovine Hrvatske dobiva pravno na samostalno školstvo.
=== Preuređivanje hrvatskog pravnog sustava ===
Od [[1885]]. pa do [[1887]]. preuredio je hrvatsko sudstvo i upravu stavljajući ih pod veći utjecaj bana. Znatno je sužena sloboda javnog izražavanja. Godine [[1876]]. na njegovu inicijativu potvrđen je zakon kojim se je izvršila reorganizacija [[županija]] (''Zakon o ustroju županija i uređenju uprave u županijah i kotarih''). Prema tom zakonu Hrvatska je podijeljena na 8 županija, na čelu svake od njih bio je [[župan]] koji je imao velike ovlasti. Time je Khuen želio učvrstiti svoju vlast i kontrolu nad zemljom. Nakon dvije godine, [[1888]]., potvrdio je novi izborni zakon kojim je pravo glasa imalo samo dva posto najbogatijeg stanovništva. Žene nisu imale pravo glasa, a pravo glasa određivalo se imovinskim i poreznim cenzusom. Omogućeno je pravo glasovanja stranim činovnicima koji su radili u državnim institucijama. Na izborima je pod maskom »održavanja reda i mira« vladalo ozračje stalnoga pritiska, a vlasti se nisu ustručavale koristiti silu tako da je dolazilo i do ubojstava.
Pokušao je izbrisati hrvatsko ime te je poticao korištenje pokrajinskih nazivlja (poput slavonskog imena) kako bi umanjio nacionalnu svijest i pojam Hrvat pripisao nečemu što je »pokrajinsko«.
=== Obrazovanje i kultura ===
[[Datoteka:A zágrábi horvát nemzeti szinház zárkövének letétele 1895.png|200px|minijatura|desno|[[Franjo Josip I]]. označava kraj radova na zgradi HNK u Zagrebu, 14. listopada 1895. ]]
Na području školstva nije bilo ništa bolje nego kao na političkom planu. Vršio je pritisak na tadašnju [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti]] i [[Sveučilište u Zagrebu]] te otežavao njihov rad. Naposljetku je [[1894]]. godine uveo [[mađarski jezik]] kao obavezni predmet u svim realnim gimnazijama i dao mogućnost za osnivanjem mađarskih škola. Takva odredba potpomagala je mađarizaciju stanovništva koju je on nasilno provodio. Otkada je došao na vlast, pokušavao je na sve moguće načine onemogućiti gradnju nove zgrade Zemaljskog kazališta u Zagrebu. Doveo je u pitanje lokaciju buduće zgrade (predlagao je zemljište do glavnog kolodvora) i načina financiranja. Usprkos tim svojim početnim stavovima, uvidio je kako bi gradnjom kazališta pokazao caru da su nacionalne »strasti« u Hrvatskoj splasnule i da je zemlju smirio. Zbog toga je [[5. siječnja]] [[1894]]. godine sklopio ugovor s tvrtkom Helmer i Fellner iz Beča o izgradnji nove kazališne zgrade, te je čak odredio bolju lokaciju u odnosu na onu koju je zahtijevalo gradsko poglavarstvo (oni su htjeli zgradu smjestiti u Ilicu, a Khuen ju je smjestio u sam centar grada).
Na samo otvaranje nove zgrade [[Hrvatsko narodno kazalište|Hrvatskog narodnog kazališta]], [[14. listopada]] [[1895]]., pozvao je Franju Josipa I. Na taj dan skupina studenata i učenika održali su protumađarske [[prosvjed]]e i pred carem su [[Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895.|spalili mađarsku zastavu]] ispod Jelačićeva spomenika. Demonstracija je nasilno ugušena, a studenti su izbačeni iz škola. Tada je car mogao vidjeti kako je Hrvatska još daleko od smirivanja.
=== Gospodarstvo ===
Bez obzira na Khuenovu strahovladu, gospodarstvo u Hrvatskoj doživljava blagi rast. Osnivaju se banke, osiguravajuća društva, poljoprivredna udruženja. Razvija se industrija: osnivaju se razne tvornice (npr. tvornica kave Franck, tvornica za proizvodnju žigica Drava - Osijek, i mnoge druge). Povećanjem poljoprivredne proizvodnje osnivaju se parni mlinovi (jedan je osnovao čak i Khuenov brat Heinrich II. Jakob – Hinko u Nuštru), pivovare, tkaonice. Polako se pokreće i elektrifikacija Hrvatske (veća mjesta dobivaju javnu rasvjetu, a javne i gospodarske zgrade osvjetljenje kako bi mogle raditi i noću). Počinje i nagli razvoj željeznica. Uz pomoć Hipotekarne banke osnovane [[1893.]] godine u Zagrebu, Khuen potiče gradnju željeznica pod okriljem Mađarske državne željeznice i tako popularizira parolu: "Čije su željeznice, njegova je i zemlja!"
U Hrvatskoj se stvaralo nezadovoljstvo financijskom ovisnošću Hrvatske o Ugarskoj, tražila se financijska samostalnost, a kada je Ugarski sabor [[1903]]. godine odbio zahtjev za poboljšanje financijskih uvjeta u Hrvatskoj, u [[Zagreb]]u se organizirala javna skupština. U drugim hrvatskim gradovima također su se zakazale javne skupštine, ali ih je Khuen zabranio. Izbili su prosvjedi protiv takve odluke u [[Osijek]]u, Zagrebu i drugim gradovima gdje su bile zakazane. Posljedica nemira koji su zahvatili čitavu bansku Hrvatsku, bilo je uvođenje [[Prijeki sud|prijekog suda]] i prepuni zatvori hrvatskih prosvjednika.
=== Neredi ===
{{glavni|Narodni pokret 1903. godine}}
Pa to je smijesno!!! Tko Vam pise takve clanke????
Zbog sve većeg pritiska Mađara na hrvatski narod i [[dekroatizacija|postavljanja mađarskih zastava]] i grbova na mađarskom jeziku na željezničke postaje, [[1903]]. godine izbija niz nereda diljem zemlje. Najkrvaviji je bio onaj u [[Zaprešić]]u koji je završio pucanjem oružnika na seljake koji su nezadovoljni vlašću i banovim ponašanjem spalili mađarsku zastavu i porazbijali sve prozore na zgradi postaje.
== Ugarski premijer ==
| 