Starokatolička Crkva: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: brisanje 34 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q5169816 na Wikidati |
m uređenje članka: preslaganje i organizacija sadržaja pod naslovima, dopune činjenica |
||
Redak 1:
{{izvor}}
'''Starokatolička crkva''' je kršćanska vjerska zajednica, nastala iz opozicije nekih njemačkih teologa na [[Prvi vatikanski koncil|Prvom vatikanskom koncilu]] [[1870]]. Oni su se usprotivili definiciji o [[Papa|papinskoj]] nepogrešivosti i primatu, te su tražili da se katolicizam »vrati na svoje stare oblike«. Odvojili su se od [[Rimokatolička crkva|Rimokatoličke crkve]] na kongresu u [[München]]u [[1871]]. Prvog starokatoličkog biskupa '''J. H. Reinkensa''' zaredio je Heykamp, [[jansenizam|jansenistički]] nizozemski biskup iz [[Deventer]]a.
Line 7 ⟶ 6:
Starokatolici odbacuju svećenički [[celibat]], nerazrješivost [[brak]]a, tajnu [[ispovijed]]. Uvode [[pričest]] pod dvije prilike i narodni jezik u liturgiju. Svećenike i biskupe biraju sami vjernici na skupštinama župa i crkvenim saborima. Svi starokatolički biskupi okupljali su se svake dvije godine na sabor u [[Utrecht]]u, koji je sjedište starokatoličkog nadbiskupa.
== Povijest ==
Rimski papa Pio IX na Vatikanskom saboru 18.07.1870. godine proglasio je kao od Boga objavljenu istinu novi nauk o svojoj nepogrešivosti i svevlasti nad cijelom crkvom. Određen broj biskupa bili su u opoziciji tim učenjima na vatikanskom saboru. Biskupi hrvatskih zemalja iz banovine i Hrvatskog primorja su pristajali uz opoziciju. U ime hrvatskih biskupa govorio je biskup Strossmayer gdje je izrekao pet govora protiv Papine nepogrešivosti i svevlasti. Strossmayerov nastup smatra se vrsnim primjerom govorništva. U predvečerje svečane sjednice 18.07.1870. godine svi biskupi opozicije, a tu su bili i hrvatski biskupi s Strossmayerom na čelu zaključili su da uopće neće doći na svečanu sjednicu već da će iste večeri otići iz Rima, a Papi će samo javiti da su napustili Rim, jer bi na svečanoj sjednici po savjesti morali glasati protiv novog nauka. Svi su potpisali pismenu izjavu te su istu večer otputovali iz Rima. Prema tradiciji na povratku iz Rima prvi put je spomenuta "Stara Crkva", a izrekao ju je Ignaz Dolinger kad je s nadbiskupom G. Scher-om odlučio da se "prihvate posla" na što je Dolinger odgovorio "Za staru Crkvu". S Odlukom o Papinoj svevlasti nisu se složili teolozi na teološkom fakultetu u Bonnu, Breslau, Pragu, Luzernu i Munchenu. Više od 300 delegata iz evropskih zemalja sastaje se u Munchenu od 22. do 24. Rujna 1871. godine na prvom starokatoličkom kongresu na kojem je donesena odluka da se osnuje samostalna crkvena organizacija pod nazivom Starokatolička Crkva. Kongresu je predsjedavao Dr. Ivan Fr. Schulte.
Nakon kongresa 1871. godine u Munchenu širom Europe se osnivaju nacionalne Crkve pod imenom Starokatolička Crkva ili nekim drugim imenom. Nakon samo tri godine Njemačka broji oko 70000, Švicarska 73000, Austrija 20000, Poljska 15000 vjernika. Povod nastanku Hrvatske Starokatoličke Crkve uzima se kao izdavanje novog crkvenog zakonika Rimokatoličke crkve 1917. godine koji stupa na snagu 1918. godine. U tom zakoniku rimski Papa proglašava, pod prijetnjom Božjeg prokletstva sve sredovječne crkvene zakone obuhvaćene reformom koje su tražili kršćani katolici. Sljedeći razlog je proglašavanje Crkve latinskom s redovitom uporabom latinskog jezika, vrhovna uprava je talijansko-latinska.
Samostalne starokatoličke crkve bile su osnovane
== Hrvatska starokatolička crkva ==
Starokatolička crkva u Hrvatskoj osnovana je [[1922]]. pod nazivom '''Hrvatska katolička crkva''', ali već se iduće godine cijepa na dvije crkve: Hrvatska starokatolička crkva i Hrvatska narodna starokatolička crkva. Tek [[1974]]. one se ponovo ujedinjuju pod imenom Hrvatska katolička crkva.
Line 18 ⟶ 23:
U Hrvatskoj Starokatolička crkva je često bila žrtva vjerske netrpeljivosti i nedostatka tolerancije. Na primjer, nadbiskup [[Alojzije Stepinac]] bio je nepomirljivi neprijatelj starokatolika, smatrajući je »truležom na našem narodnom organizmu«. Stepinac je zapisao u svom dnevniku da apelira na vlast u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], [[Banovina Hrvatska|Banovini Hrvatskoj]] i kasnije u [[NDH]], da zabrane Starokatoličku crkvu.
[[Hrvatska katolička crkva]] danas ima više stotina pripadnika, ponajviše u Zagrebu i Slavoniji (Šaptinovci)
▲Samostalne starokatoličke crkve bile su osnovane i u [[Slovenija|Sloveniji]] ([[1946]].), [[Srbija|Srbiji]] ([[1954]].) i [[BiH|Bosni i Hercegovini]] (1965).
=== Organizacija ===
▲[[Hrvatska katolička crkva]] danas ima više stotina pripadnika, ponajviše u Zagrebu i Slavoniji (Šaptinovci). Starokatoličke crkve također postoje u [[Slovačka|Slovačkoj]] i [[Češka|Češkoj]].
HSC je organiziran u župe kojima rukovode župna vijeća. Predstavnici svih župnih vijeća čine vrhovno tijelo koje se zove Sinodalno vijeće. Ono rukovodi radom Crkve, predstavlja Crkvu kod državnih organa, brine za svećenike i održava kontakte s Utrechtskom unijom. Predsjednik Sinodalnog vijeća je u pravilu laik.<ref>{{cite web|url=http://www.hrvatska-starokatolicka-crkva.com/nase_misljenje.php|accessdate=19. travnja 2014.|location=Zagreb|work=Hrvatska starokatolička crkva|title=Kratka sinteza stava Hrvatske starokatoličke crkve}}</ref> Trenutačni predsjednik Sinodalnog vijeća HSC-a jest [[Damir Boras]].<ref>{{cite news|url=http://www.jutarnji.hr/starokatolici--ponosni-smo-sto-je-boras-postao-rektor/1184193/|accessdate=19. travnja 2014.|location=Zagreb|work=Jutarnji list|first=Kristina|last=Turčin|title=Otkrivamo duhovno utočište rektora Borasa – Starokatolici: Ponosni smo na njega}}</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.matica.hr/HRRevija/revija02.nsf/AllWebDocs/OTPALI?OpenDocument&Click= Zlatko Matijević: Otpali ili odbačeni anđeli?]
*[http://www.slovenski-katolici.sk Slovačka starokatolička crkva]
*[http://www.starokatolici.cz/ Češka starokatolička crkva]
[[
[[
| |||