Žumberačka gora: razlika između inačica

Šume prekrivaju većinu površine ove gore. Mogu se naći šume brežuljkastog pojasa, šume gorskog pojasa, pa i šume pretplaninskog pojasa na glavnom hrbatu na predijelima višim od 950 metara, na slovenskoj strani, u blizini Svete Gere, nalazi se prašuma. Najviše je [[Bukva|bukove]] šume koja se nalazi u [[Šume gorskog pojasa Hrvatske|gorskom pojasu]].<ref>[http://croatica.botanic.hr/~ekolbilj/ekologijabilja/ekologijabilja.htm Skripta za ekologiju bilja - Alegro]</ref>. Na većim površinama mogu se naći i [[Hrast kitnjak|hrast kitnjak]] i [[obični grab]] (na [[Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske|brežuljkastom pojasu]]), te [[hrast medunac]] i [[crni grab]] (na strmijim južnim padinama).

U ovim šumama mogu pronaći ugrožene vrste [[Hrvatska perunika|Hrvatska perunika]] (''Iris Croatica'')]] i [[Blagajev_likovac|Blagajev likovac]] (''Daphne blagayana'')]].

Travnjaci i močvare su također dom mnogim bilnjim vrstama među kojima se moraju izdvojiti [[Runolist|runolist]] (''Leontopodium alpinum'')]], uskolisna suhoperka (Eriophorum angustifolium) i čaškasta baluška (''Tofieldia calyculata''), prosasti šaš (''Carex panicea'') i mirisavi dvolist (''Platanthera bifolia'') te [[izduženi šaš]] (''Carex elongata'').

Žumberačka gora je također dom i mnogim [[lišajevimališajevi]]ma i [[Gljive|gljivama]] od kojih su neke kao globalno ugrožene kao npr. [[sivosmeđa puževica]] (''Hygrophorus camarophyllus''), ali i čitav niz drugih gljiva.

Šume Žumberka su poznate po [[Vrganj|vrganjimavrganj]]ima i ostalim jestivim gljivama, ali i po otrovnim gljivama među kojima je najpoznatija, ali i najotrovnija, [[zelena pupavka]].