Theodor Herzl: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 55 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q44003 na Wikidati
mNema sažetka uređivanja
Redak 2:
]]
 
'''Theodor Herzl''' (hebrejski:בִּנְיָמִין זְאֵב הֵרצְ , jidiš:בנימין זאב הערצל , mađarski:''Herzl Tivadar'') ( rođen[[Budimpešta]], [[2. svibnja]] [[1860]]. - [[Edlach]], [[3. srpnja]]. [[1904]].) bio je [[Austrija | mađarsko-austrijski]] [[Židovi |Židov]], [[pravnik, novinar]], feljtonist i osnivač modernog političkog [[cionizam|cionističkog]] pokreta.
 
== Životopis ==
 
Theodor Herzl rođen je u [[Budimpešta | Budimpešti]] kao dijete Jeanette i Jakoba Herzla. Sam je Jakob Herzl pak rođen u [[Zemun]]u u kojemu je živio njegov otac, Theodorov djed, Simon Leb. Uz Zemun se veže ime tamošnjega rabina Jehude ben Šlomo Haj Alkalaja koji je smatrao da se [[Židovi]] mogu spasiti samo povratkom u pradomovinu (''Erec Israel'') te se vjeruje da je utjecao na kasnije Herzlove ideje.<ref>Tauber, Eli. Ilustrovani leksikon judaizma : istorija, religija i običaji. Sarajevo : Magistrat, 2007.</ref> Nakon završetka srednje škole seli se u [[Beč]] na studij prava koji završava 1884. godine. Tijekom studija intenzivno piše (preferira feljtone) i putuje te se po prvi put susreće s antisemitizmom (na samom sveučilištu). Rastući antisemitizam i suđenje kapetanu francuske vojske židovskoga podrijetla,[[Alfred Dreyfus | Alfredu Dreyfusu]], zbog navodne predaje tajnih dokumenata njemačkoj vojsci (Herzl je u to vrijeme izvještavao sa suđenja), dovodi do potpuna Herzlova preobražaja prezentiranog u programatskoj knjižici ''Der Judenstaat. Versuch einer modernen Lösung der Judenfrage'' (Židovska država. Pokušaj modernog rješenja židovskog pitanja). Knjižica je objavljena 1896. godine u nakladi od 3.000 primjeraka.<ref>Tauber, Eli. Ilustrovani leksikon judaizma : istorija, religija i običaji. Sarajevo : Magistrat, 2007. Str. 89.</ref> U njoj Herzl analizira status Židova u Europi, kritizira asimilaciju jer smatra da zajedno s integracijom može potaknuti još snažniji antisemitizam <ref>Leksikon temeljnih religijskih pojmova : židovstvo, kršćanstvo, islam / priredio Adel Th. Khoury. Zagreb : Svjetska konferencija religija za mir : Prometej, 2005. </ref>, inzistira na brzom djelovanju i donošenju rješenja židovskog pitanja koje može biti riješeno osnivanjem židovske države te jedino zahtijeva “suverenitet nad komadom zemljine površine" ne precizirajući gdje bi on geografski bio smješten (premda na određeni način daje prednost [[Palestina | Palestini]] koja je tada bila u sastavu [[Otomansko Carstvo | Otomanskoga Carstva]]). Na taj se način po prvi put detaljno razrađuje cionistička ideja i ciljevi (što je pomak u odnosu na prethodne slične ideje). Odjek na Herzlovo djelo kretalo se od oduševljenja do osude, pri čemu su uglavnom prevladale negativne reakcije. Jedna od njih je otisnuta u knjižici Karla Krausa pod nazivom ''Kruna za Cion''. Bio je to tek djelić atmosfere u kojoj su "ironija i zajedljivost sugrađana pratili Herzla gotovo na svakom koraku".<ref>Tauber, Eli. Ilustrovani leksikon judaizma : istorija, religija i običaji. Sarajevo : Magistrat, 2007. Str. 89.</ref>
Theodor je rođen u [[Budimpešta | Budimpešti]], a odrastao je njemačko-židovskom vremenu koje se naziva [[Haskalah]]. Njegova obitelj potječe iz [[Zemun]]a.{{nedostaje izvor}}
U kolovozu 1897. godine Herzl u švicarskom [[Basel]]u saziva Prvi cionistički kongres na kojemu je osnovana Svjetska cionistička organizacija s ciljem ujedinjenja Židova u zajednički rad na stvaranju židovske države u Svetoj Zemlji. Herzl je izabran za prvoga predsjednika (za njegova će života biti održano još pet cionističkih kongresa), a u svome je dnevniku već u rujnu iste godine zabilježio kako su na njemu "postavljeni temelji moderne židovske države" i kako će se to vidjeti za pedeset godina. I doista, pola stoljeća kasnije proglašena je [[Izrael | Država Izrael]] (14. svibnja 1948.godine).
Herzl aktivno traži potporu velikih sila za ostvarenje ideje o židovskoj državi, susreće se sa svjetovnim i vjerskim poglavarima (njemačkim carem [[Vilim II. | Vilimom II.]], talijanskim kraljem [[Viktor Emanuel III. | Viktorom Emanuelom III.]], bugarskim kraljem Ferdinandom I., [[Pio X. | papom Piom X.]]). Neuspjesi tih napora, odnosno izostanak potpore dovodi do sukoba unutar cionističkoga pokreta koji će biti usponom [[nacizam | nacizma]].
 
Herzl je umro u donjoaustrijskom Edlachu 3. srpnja 1904. godine, a 1949. godine njegovi su posmrtni ostaci premješteni na jedno brdo u [[Jeruzalem]] nazvano '' planina Herzl''. Na mjestu predsjednika Svjetske cionističke organizacije nasljeđuje ga [[David Wolffsohn]] (izabran 1905. godine na Sedmom cionističkom kongresu). Godine 2004. [[Knesset]] donosi ''Herzlov zakon'' kojim se 10. ijara (odgovara travnju/svibnju) nacionalno obilježava sjećanje na život i rad Theodora Herzla.
Herzl je prvi put doživio [[antisemitizam]] na [[Sveučilište u Beču|Sveučilištu u Beču]] godine [[1882]], a kasnije od [[1891]]. kada se nalazi u Parizu kao korespondent za jedne bečke liberalne novine. Do tada je Herzl smatrao židovski problem socijalnim problemom, [[1894]]. je napisao i dramu u kojoj odbacuje [[Kulturna asimilacija|asimilaciju]] i vjersko preobraćenje kao rješenje problema. Nadao se da će njegov rad stvoriti raspru koja će dovesti do zajedničke tolerancije i poštovanja između kršćana i Židova.
 
"''Life Magazine" je'' proglasio Theodoraje Herzla kao jednimjednom od stotinu najutjecajnijih ljudiosoba 20. stoljeća.
Godine 1894. se dgogodila [[Afera Dreyfus]] u Parizu o kojoj je Herzl pisao za svoje novine. Kapetan [[Alfred Dreyfus]] je bio francusko-židovski časnik francuske vojske koji je nevin osuđen za izdaju. Tada je Herzl doživio najjače antisemitsko raspoloženje kada su mase ljudi uzvikivale'' "Smrt Židovima!"'', A slučaj je doveo do ogromne antisemitske propagande u Francuskoj. To ga je uvjerilo da jedino rješenje za Židove je masovno iseljenje u zemlju koju bi oni mogli zvati svojom. Zaključio je da će antisemitizam uvijek postojati, a to asimilacija nikada neće moći riješiti. Novija istraživanja smatraju da je antisemitski demagog [[Karl Luegers]] sa svojim uspješnim antisemitskim kampanjama je imao odlučujući utjecaj na Theodora Herzla.
 
Objavio je 1896. knjigu'' [[Der Judenstaat]]'' (Židovska država) u kojoj piše da Židovi mogu biti prihvaćeni od svijeta ako postanu nacija i narod, a da je jedini odgovor antisemitizmu stvaranje židovske države. Židovsko pitanje je smatrao međunarodnom političkom temom, a zalagao se da židovska zemlja bude moderna država koja bi bila bazirana na idealima europske reformacije, a ne religije.
 
Prvi cionistički kongres je održan u [[kolovoz]]u [[1897]]. u [[Basel]] u [[Švicarska|Švicarskoj]], a Theodor Herzl je bio izabran za prvog predsjednika. Cilj je bio ujedinjenje Židova u zajednički rad za stvaranje židovske države u Svetoj Zemlji. Tako je stvorena [[Svjetska Cionistička Organizacija]] (WZO), a kongres se održavao svake godine.
 
Tako je politički cionizam bio rođen. Herzl je koristio ostatak svoga života putujući zemljama i sastajući se s vladarima državama kako bi pridobio njihovu političku i ekonomsku potporu za stvaranje židovske države. Umro je već 1904. u Beču od upale pluća i iznemoglosti. Njegovi ostaci su [[1949]]. preusmjereni na jedno brdo u [[Jeruzalem]] u koje je potom dobilo ime '' planina Herzl''.
 
Iako Herzl nije bio prvi sa snom o židovskoj zemlji, on je bio prvi koji je pokušao ostvariti svoj san, a pitanje židovskog naroda je podigao na međunarodnu razinu.
 
Cionistički pokret se polako razvio u tri osnovna pravca:
1. Socijalistički cionizam (obrađivanje zemlje, [[kibuc]] i),
2. religiozni cionizam (rabini, priprema za dolazak Mesije) i
3. kulturalni cionizam (židovska domovina, spiritualni i kulturni centar židovstvom).
 
"Life Magazine" je proglasio Theodora Herzla kao jednim od stotinu najutjecajnijih ljudi 20. stoljeća.
 
== Bibliografija ==
*'' [[Der Judenstaat. Versuch einer modernen Lösung der Judenfrage]]''
*'' [[Altneuland]]''
 
==Izvori==
{{izvori}}
 
== Vanjske poveznice ==
Line 38 ⟶ 28:
*[http://www.zionism-Israel.com/zionism_history.htm Cionizam i stvaranje modernog Izraela]
*[http://www.zionism-israel.com/bio/biography_herzl.htm Biografija Theodora Herzla]
*[http://www.herzl.org/english/Article.aspx?Item=381&Section=489 The Herzl Law]
 
{{Commons|Category:Theodor Herzl}}