Otvori glavni izbornik

Promjene

Dodana 2 bajta ,  prije 5 godina
m
kolibri > kolibrić
| razdioba = '''[[Ptice#Redovi ptica|Niže u tekstu]]'''
}}
'''Ptice''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''aves'') su [[Razred (taksonomija)|razred]] dvonožnih, toplokrvnih [[kralježnjaci|kralježnjaka]] koji polažu [[jaje|jaja]]. Ptice su tijekom [[jura (period)|jure]] evoluirale od [[dinosaur]]a podreda ''[[Theropoda]]'', a najranija poznata ptica iz kasne jure je ''[[Archaeopteryx]]''. Veličinom variraju od sitnih [[kolibrikolibrić]]jaa do krupnih [[nojevke|nojeva]]. Postoji između 9 i 10 tisuća poznatih [[vrsta]] ptica i najraznovrsniji su razred među [[kopneni kralježnjaci|kopnenim kralježnjacima]] (Teropoda).
 
Današnje ptice odlikuju [[perje]], [[kljun]] bez [[zub]]a, polaganje [[Jaje|jaja]] sa čvrstom ljuskom, visoka stopa [[metabolizam|metabolizma]], [[srce]] s dvjema klijetkama i dvjema pretklijetkama, te lagan ali jak [[kostur]]. Mnoge ptice imaju prednje [[ekstremitet|udove]] razvijene kao [[krilo|krila]] kojima mogu letjeti, iako su nojevke i nekoliko drugih, poglavito [[endem]]skih otočnih vrsta, izgubile tu sposobnost.
Ptice se hrane raznolikim stvarima, od biljnog nektara, voća<ref> Levey, Douglas J., (1987) " Sugar-tasting ability and fruit selection in tropical fruit-eating birds" ''Auk'' '''104'''(2): 173-179</ref>biljaka, <ref> Lopez-Calleja, M. Victoria and Bozinovic, Francisco (1999) "Feeding behavior and assimilation efficiency of the Rufous-tailed Plantcutter: a small avian herbivore" ''Condor'' '''101'''(3): 705-710</ref> sjemenja,<ref> Willson, Mary F. (1972) "Seed size preference in finches" ''Wilson Bulletin '''84'''(4) 449-455</ref> strvine, <ref> Wallace, Michael P. and Temple, Stanley A. (1987) "Competitive interactions within and between species in a grid of avian scavengers" ''Auk'' '''104'''(2): 290-295</ref> i raznih vrsta malih životinja, uključujući i druge ptice.<ref> Storer, Robert W., (1966) Sexual dimorphism and food habits in three North American accipiters" ''Auk'' '''83'''(3)</ref> itd. Budući da nemaju [[Zubi|zuba]], njihov [[probavni sustav]] je posebno prilagođen za obradu neusitnjene hrane koju obično gutaju u komadu.<ref name = "Gill"/>
 
Razne strategije hranidbe koriste sve ptice. Sakupljanje insekata, [[Beskralježnjaci|beskralježnjaka]], voća i sjemenja zajednička je svim ptičjim vrstama. Naglo slijetanje sa grana drveća i hvatanje kukaca način je prehrane mnogim pjevicama. Biljnim nektarom hrane se [[kolibrikolibrići]]ji (porodica ''Trochilidae''),<ref>Roberts, W. Mark (1995) "Hummingbird licking behavior and the energetics of nectar feeding" ''Auk'' '''112 No. 2'''456-463 </ref> [[Loriji (papige)|loriji]] (podporodica ''Loriinae''), [[medosasi]] (porodica ''Nectariniidae''),<ref>Gill,Frank B. and Wolf, Larry L. (1979) "Nectar loss by Golden-winged Sunbirds to competitors" ''Auk'' '''96'''(3): 448-461</ref> [[medojedi]] (porodica ''Meliphagidae'') i neke druge pjevice imaju prilagođene dugačke četkaste jezike, i u mnogim slučajevima kljunove koji pristaju u suprilagođeno [[cvijeće]].<ref> Paton,D.C. and B.G. Collins (1989) "Bills and tongues of nectar-feeding birds:A review of morphology,function, and performance, with intercontinental comparisons" ''Aust. J. Ecol.'' '''14''' 473-506</ref>
 
Lov zračnim poniranjem karakterističan je za [[Sokolovke|sokole]] i [[Jastrebovi|jastrebe]], a sličnu strategiju u vodi imaju [[plijenori]], patke potporodice ''[[Aythyinae]]'', te [[pingvini]]. Ronjenjem love [[blune]], [[vodomari]] i [[čigre]]. Tri vrste iz roda ''[[Pachyptila]]'', [[plamenci]] i neke patke kljunovima filtriraju vodu i blato, tako nalazeći hranu.<ref>Cherel, Y., Bocher, P., De Broyer, C., Hobson, K.A., (2002) "Food and feeding ecology of the sympatric thin-billed ''Pachyptila belcheri'' and Antarctic ''P. desolata'' prions at Iles Kerguelen, Southern Indian Ocean" ''Marine Ecology Progress Series'' '''228''': 263–281 [http://www.cephdev.utmb.edu/refdb/pdf/7926.pdf]</ref> <ref>Jenkin P (1957) "The Filter-Feeding and Food of Flamingoes (Phoenicopteri)" ''Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences'' '''240'''(674)401-493</ref> Guske i patke plivalice prvenstveno se hrane ispašom. Neke vrste su i kleptoparaziti, te kradu hranu od ostalih životinja, kao npr. fregate, [[galeb]]ovi,<ref>Miyazaki, Masamine (1996) "Vegetation cover,kleptoparasitism by diurnal gulls and timing of arrival of nocturnal Rhinocereros Auklets" ''Auk'' '''113 No.3''' 698-702</ref> i pomornici <ref> Belisle, Mark and Giroux,Jean-Francois (1995) "Predation and kleptoparasitism by migrating Parasitic Jaegers" ''Condor'' '''97 No. 3'''</ref>. Kleptoparazitizam ne igra bitnu ulogu u ishrani ijedne ptičje vrste, nego je dodatak lovu. Istraživanje o prehrani vrste smeđokrili brzan (''Fregata minor'') koja krade od vrste bluna ''Sula dactylatra'' pokazalo je da na taj način mogu najviše pribaviti 40% hrane koja im je potrebna, te da u prosjeku uspijevaju pribaviti samo 5%.<ref>Vickery, J & Brooke, M. (1994) "The Kleptoparasitic Interactions between Great Frigatebirds and Masked Boobies on Henderson Island, South Pacific " ''Condor'' '''96''': 331-340 </ref> Na kraju, neke ptice hrane se strvinom, kao npr. galebovi i strvinari, a neke su spretne u mnogo načina pribavljanja hrane i nazivaju se ptice generalisti,<ref>Sakai, Howard F.,Ralph, C. John and Jenkins, C.D. (1986) "Foraging ecology of the Hawaiian Crow, an endangered generalist" ''Condor'' '''88 No. 2''' 211-219 </ref> dok su druge specijalisti, baveći se uglavnom samo jednim načinom prehrane.