Miroslav Brandt: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m lektura
m hrvatskoga > hrvatskog; točan naziv
Redak 9:
Godine [[1989]]. izašla je i opsežna knjiga ''Izvori zla: dualističke teme'', u kojoj je [[auktor]] sabrao mnoštvo radova predočenih prije na međunarodnim i domaćim simpozijima. U toj je knjizi, bogatoj spoznajama i idejama, veoma vidljiv piščev interes za [[gnosticizam|gnostičko]]-[[dualizam (filozofija)|dualističke]] religijskopovijesne teme, tako da u njoj nalazimo i detaljnu analizu [[biblija|biblijskih]] knjiga (mit o stvaranju, Propovjednik), minucioznu raščlanu [[Tolteci|toltečke]] religije, [[Wycliff]]ove hereze, te domaćih heretičkih gibanja u [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Bosna|Bosni]]. Od ostalih opsežnijih povijesničarskih radova valja spomenuti i Brandtovu knjigu o [[Kijevska Rus'|Kijevskoj Rus'i]]. Sva ta djela odlikuje moderan kritički i polivalentni pristup u kojem se isprepliću arheologija, paleografija, povijest umjetnosti i druge pomoćne historiografske discipline.
 
No, autorov angažman je sezao daleko preko medievalističkih i religijskofilozofskih studija. Prevodio je književna i znanstvena djela s njemačkog i francuskog jezika.<ref name="proleksis"/> Kao prevoditelj dijela [[Marcel Proust|Proustova]] ciklusa ''U traganju za izgubljenim vremenom'', Brandt je pokazao senzibilitet za književne i jezične pojave. Stoga nije čudo da je upravo on bio među sedmoricom sastavljača ''[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskogahrvatskog književnog jezika|Deklaracije o položaju i nazivu hrvatskog književnog jezika]]'' (po svemu sudeći, izgleda da je sam Brandt osobno sastavio i napisao tekst ''Deklaracije''), [[1967]]. Onemogućivan poslije toga, ipak nije bio podvrgnut težim represalijama (uostalom, kao ni ostali autori ''Deklaracije''), nego mu je sužavano polje aktivnosti, te je gotovo dva desetljeća bio isključen iz javnog života<ref name="Pavličević"/>.
 
== Polemike i autobiografija ==