Baskijski nacionalizam: razlika između inačica

 

Baskijski nacionalizam, u rasponu na tri različite regije u dvije države ([[Baskija (autonomna zajednica)|autonomne zajednice Baskije]] i [[Navara|Navare]] u Španjolskoj, te Sjeverne Baskije u Francuskoj) je "iredentističke prirode" <ref>http://books.google.hr/books?id=2a0okm0vyZwC&pg=PA111&lpg=PA111&dq=catalan+irredentism&source=bl&ots=4IyH348_Wb&sig=OaiXl7DbnKQwbGXT7ksteEWpqAM&hl=es&ei=dBVuStKvDYqCtgfbvqGJDA&sa=X&oi=book_result&ct=result&redir_esc=y </ref> jer favorizira političko ujedinjenje svih tih pokrajina koje su razdijeljene na dvije postojeće države.

 

== Suvremena povijest ==

 

Do početka Druge španjolske republike, male skupinesekularnih baskijskih nacionalista posijali sjeme EAE - ANV, dok se PNV držala svog tradicionalnog katolicizma, ali se postupno prebacivao na više ugroženu političku kulturu. Godine 1936., glavni dio kršćanskih demokrata iz PNV stao je uz Drugu španjolsku Republiku u Španjolskom građanskom ratu. Obećanje o autonomiji je nadišlo ideološke razlike, pogotovo oko vjerskih stvari, a PNV odlučila podržati republikansku legalnu vladu. Autonomija je odobrena u listopadu 1936. Republikanski samostalna Baskijska Vlada je stvorena, a José Antonio Agirre ( PNV ) je postao kao Lehendakari (predsjednik) a ministri iz PNV i drugih republikanskih stranaka (uglavnom ljevičarskih) su postali članovi vlade.

== Političko nasilje i prenesena autonomija ==

Godine 1959 , grupa mladih nacionalista (Abertzaleak ) osnovali su separatističku skupinu ETA. Aktivizam te skupine- slike, bacanje baskijskih zastava, pamfleta – prerastao je u nasilje nakon šokantnih otkrića o mučenju bavili su se pojavile od strane španjolske policije na baskijskih aktivista tijekom represije usredinom 1960-ih. Do tada, ETA je usvajala marksističku revolucionarnu teoriju. Nadahnuta pokretima poput kubaske revolucije i Ho Chi Minha u Vijetnamu, skupina je težila uspostavljanju neovisne socijalističke kroz nasilje. ETA-ini prvi potvrđeni atentati dogodili su se godine 1968. Na intelektualnoj razini, umjesto rase, organizacija je naglašavala ideje važnosti jezika i običaja.

 

Kad je Španjolska ponovno uspostavljena kao demokracija godine 1978., obnovljena je autonomija Baska, koja je postigla određeni stupanj samouprave, bez presedana u suvremenoj povijesti Baskije. <ref>Mughal, Muhammad Aurang Zeb. 2012. Spain. Steven L. Denver (ed.), Native Peoples of the World: An Encyclopedia of Groups, Cultures, and Contemporary Issues, Vol. 3. Armonk, NY: M .E. Sharpe, pp. 674-675. </ref> Tako su, na temelju fuerosa i njihovog Statuta autonomije, Baski dobili vlastite policijske snage i upravljanje vlastitim javnim financijama, praktički bez intervencije iz središnje Vlade Španjolske. Baskijsku autonomnu zajednicu je predvodila demokršćansko PNV od osnutka u ranim 1980-tim do 2009. kad je PSE dobila vlast. U Navarri , baskijski nacionalizam nije uspio steći kontrolu nad vladom Autonomne zajednice, kojom vladavladali UPN, ali baskijske nacionalističke stranke vode mnoga vijeća male i srednje veličine.

== Izvori ==

{{Izvori}}

 

[[Kategorija:Baskija]]