Inačica od 26. travnja 2014. u 21:31 uredi El hombre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 17.444 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 27. travnja 2014. u 05:04 uredi ukloni ovu izmjenu Kubura (razgovor \| doprinosi) 155.232 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Feynmandiagram.svg\|thumb\|Primjer Feynmanovog dijagrama. Dva [[elektron]]a uzajamno djeluju jedan na drugog kroz razmjenu viralnog [[foton]]a.]] '''Feynmanov dijagram''' je metoda kalkulacije unutar [[Kvantna teorija polja\|kvantne teorije polja]], koju je pronašao američki [[fizika\|fizičar]] [[Richard Feynman]]. Ponekad se naziva i ''Stückelbergdiagram'' (prema [[Ernst Carl Gerlach Stueckelberg\|Ernstu Stueckelbergu]]) ili ''pingvin dijagram''. Dijagram se predstavlja grafički, gdje linije (zrake) predstavljaju [[Elementarna čestica\|čestice]] kao [[fundamentalne interakcije]]. Svaka linija i svaki čvor odgovara jednom matematičkom članu. [[Vjerojatnost]] da će se jedna interakcija ~~desiti se~~dogoditi može se izračunati crtanjem dijagrama i ~~koristeći~~služeći ~~isti~~se daistim biradi sedobivanja ~~dobio~~ispravna ~~ispravan~~matematičkog ~~matematički izraz~~izraza. Feynmanov dijagram je u osnovi je [[računovodstvo\|računovodstvena]] metoda sas jednostavnim vizualnim fizičkim tumačenjem događaja. Veličina interakcije između dvije čestice je direktno proporcionala s površinom sudara. Ako vjerojatnost interakcije pak nije velika, može se opisati tzv. Dysonovim serijama, u obliku priče koja može izgledati ovako:▼ ▲Veličina [[interakcija\|interakcije]] između ~~dvije~~dviju ~~čestice~~[[čestica]] jeizravno ~~direktno~~je ~~proporcionala~~srazmjerna s [[površina\|površinom]] sudara. Ako vjerojatnost interakcije pak nije velika, može se opisati ~~tzv~~t.zv. [[Dysonove serije\|Dysonovim serijama]], u obliku priče koja može izgledati ovako: * Bile su jednom dvije čestice koje su se kretale slobodno s relativnom brzinom (nacrtaju se dvije linije u smjeru prema gore)▼ * Čestice su se susrele (linije se susreću u jednoj čvoru)▼ * Putovale su istim pravcem neko vrijeme (dvije linije postaju jedna neko vrijeme)▼ * Razdvojile su se (jedan drugi čvor)▼ * Onda su zapazile da se njihova brzina promjenila (dvije linije se crtaju prema gore iz drugog čvorišta, ponekad na različit način da bi se pokazalo da je došlo do neke promjene kod čestica.▼ ▲* Bile su jednom dvije čestice koje su se kretale slobodno s relativnom brzinom (nacrtaju se dvije ~~linije~~crte u smjeru prema gore). Ova priča se može skicirati uz pomoć Feynmanovog dijagrama kojeg se generalno može lakše sjetiti nego odgovarajuće Dysonove serije.▼ ▲* Čestice su se susrele (~~linije~~crte se susreću u jednoj čvoru). ▲* Putovale su istim pravcem neko vrijeme (dvije linije postaju jedna neko vrijeme). ▲* Razdvojile su se (jedan drugi čvor). ▲* Onda su zapazile da se njihova brzina ~~promjenila~~promijenila (dvije ~~linije~~crte crtaju se ~~crtaju~~ prema gore iz drugog čvorišta, ponekad na različit način ~~da bi se~~radi ~~pokazalo~~pokazivanja da je došlo do neke promjene kod čestica). ▲Ova priča se može se skicirati uz pomoć Feynmanovog ~~dijagrama~~[[dijagram]]a kojeg se generalno može lakše sjetiti nego odgovarajuće [[Freeman Dyson\|Dysonove]] serije. Ovakav neformalni način pričanja priče koji liči na rani eksperiment s [[Komora na mjehuriće\|komorom na mjehuriće]] učinio je Feynmanov dijagram vrlo popularnim. Feynmanov dijagram je svrsishodan samo ako Dysonove serije konvergiraju brzo. Unutar [[Kvantna elektrodinamika\|kvantne elektrodinamike]] Feynmanov dijagram funkcionira dobro pošto je [[Konstanta fine strukture\|konstanta fine strukture α]] puno manja od jedan. Razvoj serija ne funkcionira pak dobro za [[Kvantna kromodinamika\|kvantnu kromodinamiku]], tj. teoriju koja opisuje [[jaka sila\|jaku nuklearnu interakciju]].▼ ▲Ovakav neformalni način pričanja priče koji ~~liči~~sliči na rani eksperiment s [[Komora na mjehuriće\|komorom na mjehuriće]] učinio je Feynmanov dijagram vrlo popularnim. Feynmanov dijagram je svrsishodan samo ako Dysonove serije [[konvergencija\|konvergiraju]] brzo. Unutar [[Kvantna elektrodinamika\|kvantne elektrodinamike]] Feynmanov dijagram funkcionira dobro ~~pošto~~budući da je [[Konstanta fine strukture\|konstanta fine strukture α]] puno manja od jedan. Razvoj serija ne funkcionira pak dobro za [[Kvantna kromodinamika\|kvantnu kromodinamiku]], tjt.j. teoriju koja opisuje [[jaka sila\|jaku nuklearnu interakciju]]. {{commonscat}}

Feynmanov dijagram: razlika između inačica