Tonino Picula: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Dodao predloške 7. i 8. vlada RH |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 88:
Godine 2005. izabran je za gradonačelnika [[Velika Gorica|Velike Gorice]]. Na ponovljenim izborima 2006. ponavlja uspjeh te gradonačelničku dužnost obnaša sve do lokalnih izbora u svibnju 2009.<ref name="veza1" />
Po završetku hrvatskih pregovora za članstvo u [[Europska unija|EU]] Tonino Picula postaje promatrač Hrvatskog sabora u Europskom parlamentu dok na prvim hrvatskim [[Izbori za Europski parlament 2013.|izborima za Europski parlament 2013.]] biva izabran sa najvećim brojem preferencijalnih glasova birača. <ref name="veza2">[http://www.izbori.hr/2013EUParlament/rezult/pdf/rezultati.pdf „IZBORI ČLANOVA U EUROPSKI PARLAMENT IZ REPUBLIKE HRVATSKE“], Državno izborno povjerenstvo, [[15. travnja]] [[2013]]. Pristupljeno 30. lipnja [[2013]].</ref>
==Mandat u Europskom parlamentu==
[[File:Picula PES.jpg|thumb|Picula na PESovom skupu u [[Rim|Rimu]] gjde je [[Martin Schulz]] potvrđen za socijaldemokratskog kandidata za predsjednika Komisije]]
Kada je Republika Hrvatska službeno ušla u Europsku uniju 1. srpnja 2013., zastupnik Tonino Picula definirao je dva glavna područja u kojima će djelovati tijekom kratkog desetomjesečnog mandata: afirmacija jadranske Hrvatske kao europske regije s velikim potencijalom te u vanjskoj politici sudjelovanje u kreiranju europske politike prema jugoistoku Europe, regiji od posebnog interesa za Hrvatsku. Tijekom mandata se, međutim, nije ograničavao već je djelovao šire kad god je situacija zahtijevala, nastojeći doprinijeti gdje je moguće kako bi se zaštitili hrvatski interesi. Neke od tema kojima se zastupnik Picula bavio su:
===Zaštita hrvatskih proizvoda i proizvođača===
U kolovozu 2013. Picula je od Europske komisije zatražio pojašnjenje situacije oko hrvatskih autohtonih vina: prošeka i terana. Istaknuo je kako je riječ o hrvatskim proizvodima čija je proizvodnja rezultat višestoljetne tradicije, a geografsko porijeklo neupitno. Stav Komisije je tražio i oko prigovora koji je Slovenija uložila vezanog uz hrvatski prijedlog za registraciju istarskog pršuta. U ožujku 2014. u Europskom parlamentu je organizirao konferenciju i izložbu „Jadran - boje izvornosti“ na kojoj se 15 malih proizvođača autohtonih hrvatskih delicija informiralo o zaštiti proizvoda na europskoj razini te predstavilo svoje proizvode u Europi.
Male proizvođače nastojao je zaštititi u više rasprava u Europskom parlamentu upozoravajući institucije da poštuju volju većine koja je protiv GMO proizvodnje pri čemu se pozvao na primjer hrvatskih proizvođača meda koji to čine na prirodan i siguran način u čistom okolišu. Podržao je i odbijanje prijedloga Komisije u raspravi o proizvodnji i stavljanju na raspolaganje na tržište sjemenki i ostalog biljnog reprodukcijskog materijala jer bi to pridonijelo dodatnom oligopolu najvećih tvrtki.
Sudjelujući u raspravama o Europskom fondu za ribarstvo i postavljajući pitanja Europskoj komisiji o dodjeli sredstava hrvatskim ribarim, upozorio je i na problem malih ribara čija se kategorija ukida sukladno pregovorima o članstvu u EU. Pozvao je europske institucije na prilagodbu zakonodavstva kako bi se sačuvala jedinstvena baština malog ribolova, a kao nastavak te inicijative u Bruxellesu je organizirao TV panel na kojem je zastupnik [[Guido Milana]], potpredsjednik Odbora za ribarstvo, najavio reviziju europskog zakonodavstva koje će razraditi posebnost malog ribolova.
===CEFTA i prometni koridori===
Već u kolovozu zastupnik se angažirao i oko zaštite hrvatskih gospodarskih interesa nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji i izlaska iz CEFTA-e čime su najviše pogođene domaća prehrambena i poljoprivredna industrija koje čak 45 % svoje proizvodnje izvoze na ovo tržište. Rezultat višemjesečne komunikacije s Europskom komisijom i Europskim parlamentom je usvajanje amandmana kojim se poziva na prilagodbu trgovinskih sporazuma kojim će se nastaviti tradicionalan opseg trgovanja između Hrvatske i njezinih prijašnjih partnera iz CEFTA-e tako da bi hrvatski proizvođači i dalje mogli bescarinski izvoziti svoje proizvode u zemlje regije.
Pravovremeno je reagirao na nacrt Smjernica za potpore manjim zračnim lukama koje su ugrožavale budućnost malih regionalnih aerodrome i koje su naknadno izmjenjene uvažavajući u obzir njihove posebnosti i značaj. U raspravama o prioritetnim prometnim koridorima upozorio je kako novim programom nije obuhvaćen veći dio Hrvatske. Posebno je pozdravio i projekt jadransko-jonske autoceste koji je komplementaran dogovorom o jadransko-jonskom plinovodu čime se objedinjuju prometna i energetska dimenzija, a za koji politička volja odavno postoji.
===Ravnopravnost hrvatskih građana===
Poseban problem na koji se Picula fokusirao kod zaštite hrvatskih građana je pitanje potrošačke neravnopravnosti prilikom trgovine putem internet obzirom da Repupubliku Hrvatsku neki prodavači još uvijek ne prepoznaju kao članicu EU zbog čega hrvatski potrošači imaju veće troškove dostave. O istom problemu u veljači je izvjestio i Europsku komisiju. Do sada su neki internet portali već izmijenili cijene dostave za hrvatske građane, a Komisija se obvezala na povećanje transparentnosti u odnosu na tarife isporuke različitih pružatelja usluga na tržištu.
Snažno se zalagao za vizni reciprocitet svih članica EU sa SAD-om budući da građanima SAD-a nije potrebna viza prilikom posjeta Hrvatskoj, dok Hrvati vizu plaćaju 160 dolara. Od Komisije je stigao obećavajući odgovor da će koristiti svaku priliku kako bi riješili preostale slučajeve nereciprociteta. Također, nakon što je izašao prijedlog o reviziji vizne politike u Schengenskom prostoru, ponovno je pitao Komisiju o reviziji koja bi, uz Hrvatsku, uključivala i one zemlje čijim državljanima nije bila potrebna viza prije pristupanja EU. To bi značajno pomoglo hrvatskom turizmu.
===Vanjsko-političko djelovanje===
Kao potpredsjednik Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s jugoistočnom Europom na prvu je službenu misiju otišao u Albaniju i Kosovo, a boravio je i u BiH, Makedoniji i Crnoj Gori. Surađivao je s kolegama zastupnicima na rješavanju dugogodišnje krize u BiH i pitanja institucionalne ravnopravnosti Hrvata u BiH. Zbog pogoršanja političkog i sigurnosnog stanja tri puta je, u sastavu Ad hoc Izaslanstva Europskog parlamenta, boravio u Kijevu i Harkivu. Na poziv Ureda Europskog parlamenta u Washingtonu predstavio je ulazak Hrvatske u EU tokom razgovora u State Departmenu, Pentagonu, Kongresu, Svjetskoj banci i zakladama za vanjsku politiku.
===Posjeti grupa===
Želeći upozoriti na problem depopulacije hrvatskih otoka zbog zatvaranja područnih osnovnih škola, u posjet Europskom parlamentu pozvao je 11 učenika osnovnih škola s Prvića, Iža i Silbe. Putem foto i video natječaja „Klik za bolju Hrvatsku“ 35 kreativaca nagrađeno je posjetom Strasbourgu i izložbom svojih radova u Kući Europe u Zagrebu. U ožujku su Europski parlament posjetili mali proizvođači iz cijele Dalmacije dok su u travnju putovanjem u Strasbourg nagrađeni studenti Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, na osnovu znanja koje su pokazali rješavajući kviz o Europskoj uniji.
==Članstva==
| |||