Tonino Picula: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 91:
 
==Mandat u Europskom parlamentu==
[[File:Picula PES.jpg|thumb|Picula na PESovom skupu u [[Rim|Rimu]] gjdegdje je [[Martin Schulz]] potvrđen za socijaldemokratskog kandidata za predsjednika Komisije]]
Kada je Republika Hrvatska službeno ušla u Europsku uniju 1. srpnja 2013., zastupnik Tonino Picula definirao je dva glavna područja u kojima će djelovati tijekom kratkog desetomjesečnog mandata: afirmacija jadranske Hrvatske kao europske regije s velikim potencijalom te u vanjskoj politici sudjelovanje u kreiranju europske politike prema jugoistoku Europe, regiji od posebnog interesa za Hrvatsku. Tijekom mandata se, međutim, nije ograničavao već je djelovao šire kad god je situacija zahtijevala, nastojeći doprinijeti gdje je moguće kako bi se zaštitili hrvatski interesi. Neke od tema kojima se zastupnik Picula bavio su:
 
===Zaštita hrvatskih proizvoda i proizvođača===
[[Datoteka:Izložba.jpg|minijatura|lijevo|Zastupnik Picula na otvaranju izložbe "Jadran - boje izvornosti" s proizvođačima pršuta i maslinova ulja iz okolice [[Šibenik|Šibenika]]]]
U kolovozu 2013. Picula je od Europske komisije zatražio pojašnjenje situacije oko hrvatskih autohtonih vina: prošeka i terana. Istaknuo je kako je riječ o hrvatskim proizvodima čija je proizvodnja rezultat višestoljetne tradicije, a geografsko porijeklo neupitno.<ref name="veza3">[http://www.vecernji.hr/eu/procitajte-sto-je-o-proseku-eu-parlamentu-napisao-tonino-picula-632416 „Što je o prošeku EU parlamentu napisao Tonino Picula“], Večernji list, [[24. listopada]] [[2013]]. Pristupljeno 29. travnja [[2014]].</ref> Stav Komisije je tražio i oko prigovora koji je Slovenija uložila vezanog uz hrvatski prijedlog za registraciju istarskog pršuta.<ref name="veza4">[http://www.vecernji.hr/hrvatska/picula-brani-hrvatski-prsut-nigdje-se-ne-proizvodi-kao-u-istri-914522 „Picula brani hrvatski pršut“], Večernji list, [[10. siječnja]] [[2014]]. Pristupljeno 29. travnja [[2014]].</ref> U ožujku 2014. u Europskom parlamentu je organizirao konferenciju i izložbu „Jadran - boje izvornosti“ na kojoj se 15 malih proizvođača autohtonih hrvatskih delicija informiralo o zaštiti proizvoda na europskoj razini te predstavilo svoje proizvode u Europi.<ref name="veza5">[http://www.agroklub.com/poljoprivredne-vijesti/hrvatska-tradicija-u-eu-parlamentu/12444/ „Hrvatska tradicija u EU parlamentu“], AgroKlub, [[8. ožujka]] [[2014]]. Pristupljeno 29. travnja [[2014]].</ref>
 
Male proizvođače nastojao je zaštititi u više rasprava u Europskom parlamentu upozoravajući institucije da poštuju volju većine koja je protiv GMO proizvodnje pri čemu se pozvao na primjer hrvatskih proizvođača meda koji to čine na prirodan i siguran način u čistom okolišu.<ref name="veza6">[http://www.index.hr/vijesti/clanak/picula-moramo-reci-ne-pritiscima-gmo-industrije/721674.aspx „Picula: Moramo reći ne pritiscima GMO industrije“], Index, [[14. siječnja]] [[2014]]. Pristupljeno 29. travnja [[2014]].</ref> Podržao je i odbijanje prijedloga Komisije u raspravi o proizvodnji i stavljanju na raspolaganje na tržište sjemenki i ostalog biljnog reprodukcijskog materijala jer bi to pridonijelo dodatnom oligopolu najvećih tvrtki.<ref name="veza7">[http://www.vecernji.hr/eu/picula-stao-u-zastitu-malih-proizvodaca-u-raspravi-o-biljnom-reprodukcijskom-materijalu-926030 „Picula stao u zaštitu malih proizvođača u raspravi o biljnom reprodukcijskom materijalu“], Večernji list, [[10. ožujka]] [[2014]]. Pristupljeno 29. travnja [[2014]].</ref>
 
Sudjelujući u raspravama o Europskom fondu za ribarstvo i postavljajući pitanja Europskoj komisiji o dodjeli sredstava hrvatskim ribarim, upozorio je i na problem malih ribara čija se kategorija ukida sukladno pregovorima o članstvu u EU. Pozvao je europske institucije na prilagodbu zakonodavstva kako bi se sačuvala jedinstvena baština malog ribolova, a kao nastavak te inicijative u Bruxellesu je organizirao TV panel na kojem je zastupnik [[Guido Milana]], potpredsjednik Odbora za ribarstvo, najavio reviziju europskog zakonodavstva koje će razraditi posebnost malog ribolova.<ref name="veza8">[http://www.poslovni.hr/hrvatska/strasbourg-picula-za-zastitu-malih-ribara-264967 „Strasbourg: Picula za zaštitu malih ribara“], Poslovni dnevnik, [[25. veljače]] [[2014]]. Pristupljeno 29. travnja [[2014]].</ref>
 
===CEFTA i prometni koridori===
 
Već u kolovozu zastupnik se angažirao i oko zaštite hrvatskih gospodarskih interesa nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji i izlaska iz CEFTA-e čime su najviše pogođene domaća prehrambena i poljoprivredna industrija koje čak 45 % svoje proizvodnje izvoze na ovo tržište. Rezultat višemjesečne komunikacije s Europskom komisijom i Europskim parlamentom je usvajanje amandmana kojim se poziva na prilagodbu trgovinskih sporazuma kojim će se nastaviti tradicionalan opseg trgovanja između Hrvatske i njezinih prijašnjih partnera iz CEFTA-e tako da bi hrvatski proizvođači i dalje mogli bescarinski izvoziti svoje proizvode u zemlje regije.<ref name="veza9">[http://www.vecernji.hr/eu/u-ep-podrzan-piculin-poziv-bih-za-ocivanje-trgovinske-razmjene-s-rh-916627 „U EP podržan Piculin poziv BiH za očivanje trgovinske razmjene s RH“], Večernji list, [[22. siječnja]] [[2014]]. Pristupljeno 29. travnja [[2014]].</ref>
 
Pravovremeno je reagirao na nacrt Smjernica za potpore manjim zračnim lukama koje su ugrožavale budućnost malih regionalnih aerodrome i koje su naknadno izmjenjene uvažavajući u obzir njihove posebnosti i značaj. U raspravama o prioritetnim prometnim koridorima upozorio je kako novim programom nije obuhvaćen veći dio Hrvatske. Posebno je pozdravio i projekt jadransko-jonske autoceste koji je komplementaran dogovorom o jadransko-jonskom plinovodu čime se objedinjuju prometna i energetska dimenzija, a za koji politička volja odavno postoji.
 
Pravovremeno je reagirao na nacrt Smjernica za potpore manjim zračnim lukama koje su ugrožavale budućnost malih regionalnih aerodrome i koje su naknadno izmjenjene uvažavajući u obzir njihove posebnosti i značaj.<ref name="veza10">[http://www.poslovni.hr/hrvatska/picula-trazi-potporu-za-zracne-luke-254052 „Picula traži potporu za zračne luke“], Poslovni dnevnik, [[8. listopad]] [[2014]]. Pristupljeno 29. travnja [[2014]].</ref>
Pravovremeno je reagirao na nacrt Smjernica za potpore manjim zračnim lukama koje su ugrožavale budućnost malih regionalnih aerodrome i koje su naknadno izmjenjene uvažavajući u obzir njihove posebnosti i značaj. U raspravama o prioritetnim prometnim koridorima upozorio je kako novim programom nije obuhvaćen veći dio Hrvatske. Posebno je pozdravio i projekt jadransko-jonske autoceste koji je komplementaran dogovorom o jadransko-jonskom plinovodu čime se objedinjuju prometna i energetska dimenzija, a za koji politička volja odavno postoji.<ref name="veza11">[http://www.vecernji.hr/eu/sdp-ovci-u-europarlamentu-traze-bolje-konekcije-za-hrvatsku-907049 „SDP-ovci u Europarlamentu traže bolje konekcije za Hrvatsku“], Poslovni dnevnik, [[5. prosinca]] [[2014]]. Pristupljeno 29. travnja [[2014]].</ref>
===Ravnopravnost hrvatskih građana===
 
Poseban problem na koji se Picula fokusirao kod zaštite hrvatskih građana je pitanje potrošačke neravnopravnosti prilikom trgovine putem internet obzirom da Repupubliku Hrvatsku neki prodavači još uvijek ne prepoznaju kao članicu EU zbog čega hrvatski potrošači imaju veće troškove dostave. O istom problemu u veljači je izvjestio i Europsku komisiju. Do sada su neki internet portali već izmijenili cijene dostave za hrvatske građane, a Komisija se obvezala na povećanje transparentnosti u odnosu na tarife isporuke različitih pružatelja usluga na tržištu.<ref name="veza12">[http://www.poslovni.hr/hrvatska/reding-odgovorila-piculi-jaca-prava-za-potrosace-269025 „Stiglo objašnjenje zašto su nam troškovi online kupovine tako visoki“], Poslovni dnevnik, [[13. travnja]] [[2014]]. Pristupljeno 29. travnja [[2014]].</ref>
 
Snažno se zalagao za vizni reciprocitet svih članica EU sa SAD-om budući da građanima SAD-a nije potrebna viza prilikom posjeta Hrvatskoj, dok Hrvati vizu plaćaju 160 dolara. Od Komisije je stigao obećavajući odgovor da će koristiti svaku priliku kako bi riješili preostale slučajeve nereciprociteta. Također, nakon što je izašao prijedlog o reviziji vizne politike u Schengenskom prostoru, ponovno je pitao Komisiju o reviziji koja bi, uz Hrvatsku, uključivala i one zemlje čijim državljanima nije bila potrebna viza prije pristupanja EU.<ref Toname="veza13">[http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/308976/EK-Hrvati-bi-trebali-moci-putovati-u-SAD-bez-viza.html „EK: Hrvati bi značajnotrebali pomoglomoći hrvatskomputovati turizmuu SAD bez viza“], tportal, [[12. siječnja]] [[2014]]. Pristupljeno 29. travnja [[2014]].</ref>
 
===Vanjsko-političko djelovanje===
Kao potpredsjednik Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s jugoistočnom Europom na prvu je službenu misiju otišao u Albaniju i Kosovo, a boravio je i u BiH, Makedoniji i Crnoj Gori..<ref name="veza14">[http://www.vecernji.hr/hrvatska/picula-u-izaslanstvu-ep-za-jugoistocnu-europu-632321 „Picula u izaslanstvu EP za jugoistočnu Europu!“], Večernji list, [[24. listopada]] [[2013]]. Pristupljeno 29. travnja [[2014]].</ref> Surađivao je s kolegama zastupnicima na rješavanju dugogodišnje krize u BiH i pitanja institucionalne ravnopravnosti Hrvata u BiH. Zbog pogoršanja političkog i sigurnosnog stanja tri puta je, u sastavu Ad hoc Izaslanstva Europskog parlamenta, boravio u Kijevu i Harkivu..<ref name="veza15">[http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/308976/EK-Hrvati-bi-trebali-moci-putovati-u-SAD-bez-viza.html „EK: Hrvati bi trebali moći putovati u SAD bez viza“], tportal, [[12. siječnja]] [[2014]]. Pristupljeno 29. travnja [[2014]].</ref> Na poziv Ureda Europskog parlamenta u Washingtonu predstavio je ulazak Hrvatske u EU tokom razgovora u State Departmenu, Pentagonu, Kongresu, Svjetskoj banci i zakladama za vanjsku politiku.<ref name="veza16">[http://www.vecernji.hr/hrvatska/picula-i-stier-u-washingtonu-predstavljaju-hrvatsku-u-eu-906738 „Picula i Stier u Washingtonu predstavljaju Hrvatsku u EU“], Večernji list, [[4. prosinca]] [[2013]]. Pristupljeno 29. travnja [[2014]].</ref>
 
===Posjeti grupa===
 
Želeći upozoriti na problem depopulacije hrvatskih otoka zbog zatvaranja područnih osnovnih škola, u posjet Europskom parlamentu pozvao je 11 učenika osnovnih škola s Prvića, Iža i Silbe.<ref name="veza17">[http://slobodnadalmacija.hr/%C5%A0ibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/224583/Default.aspx „Školarci s Prvića, Silbe i Iža na Piculin poziv danas u Bruxellesu“], Slobodna Dalmacija, [[15. listopada]] [[2013]]. Pristupljeno 29. travnja [[2014]].</ref> Putem foto i video natječaja „Klik za bolju Hrvatsku“ 35 kreativaca nagrađeno je posjetom Strasbourgu i izložbom svojih radova u Kući Europe u Zagrebu.<ref name="veza18">[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/natjecaj-klik-za-bolju-hrvatsku-tonina-picule---316044.html „Kakva bi trebala biti bolja Hrvatska?“], Dnevnik.hr, [[19. prosinca]] [[2013]]. Pristupljeno 29. travnja [[2014]].</ref> U ožujku su Europski parlament posjetili mali proizvođači iz cijele Dalmacije<ref name="veza5" /> dok su u travnju putovanjem u Strasbourg nagrađeni studenti Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, na osnovu znanja koje su pokazali rješavajući kviz o Europskoj uniji.<ref name="veza19">[http://dalje.com/hr-zagreb/nagradni-kviz--picula-vodi-22-studenta-fpzg-a-u-strasbourg/502460 „Picula vodi 22 studenta FPZG-a u Strasbourg“], dalje.com, [[12. ožujka]] [[2014]]. Pristupljeno 29. travnja [[2014]].</ref>
 
==Članstva==