Knin: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kexek (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 86:
{| class=wikitable
|- bgcolor="#efefef"
! godina popisa !! ukupno !! [[Srbi]] !! [[Hrvati]] !! " [[Jugoslaveni]]" !! ostali
|-
| align="center" | [[1991.]] || 12.331 || 9867 (80,01%) || 1660 (13,46%) || 381 (3,08%) || 423 (3,43%)
Redak 119:
Općina Knin je, relativno gledajući, općina koja je imala najviše partizana u 2.svj. ratu (10264 od čega 4000 žena) od svih općina u bivšoj [[SFRJ|Jugoslaviji]]. Četnika i ustaša je bilo zanemarivo malo prema ovom broju i oni su zajedno ratovali protiv partizana. {{Nedostaje izvor}} Pri tome valja uzeti u obzir mogućnost velikog broja konvertiranih četnika, a što je najbolje pokazala i jedna od najžešćih [[kninska bitka|bitaka]] u drugom svjetskom ratu na području Dalmacije, u prosincu 1944..
 
Socijalistička Jugoslavija posao posrbljavanja grada obavila je temeljitije. Naseljavanje Srba u grad postaje znatno sustavnije, dobivaju povoljna i sigurna radna mjesta.
 
U kolovozu [[1990.]] počinje [[Balvan revolucija|pobuna srpskog stanovništva]], koja je kulminirala proglašenjem tzv.[[RSK|Republike Srpske Krajine]] godinu dana kasnije, čiji je Knin bio "glavni grad".
Grad se ustrojilo kao važno mjesto, odnosno forsiralo ga se kao važnu prometnu i stratešku točku (željezničko čvorište), dok se s druge strane sprječavalo izgradnju cestovne prometnice Zagreb-Split i ikakvo zaobilaženje Knina.
 
Posrbljeni Knin je dobio i gospodarsku potporu ustrojavanjem jedne od rijetkih vojnih tvornica u Hrvatskoj (koje su inače bile samo po Srbiji, Crnoj Gori i dijelovima BiH sa značajnim srpskim zajednicama), a politička zaštićenost njihova položaja je bila takva da su vlasti SR Hrvatske redovito pokleknjivale pred svim njihovim zahtjevima (vika u Kninu je predstavljala potres u Saboru).
[[Datoteka:Spomenik Knin.JPG|mini|desno|Mjesto gdje su zatočeni, mučeni i ubijani hrvatski branitelji od srpskih pobunjeničkih postrojbi [[Kapetan Dragan|Kapetana Dragana]].]]
Stambena pitanja doseljenim Srbima su bivala iznimno brzo rješavana. Socijalističke vlasti su, nasuprot tome, Hrvate planski zapostavljali po najosnovnijim pravima, što je rezultiralo iseljavanjem Hrvata i još većim rashrvaćivanjem grada.
 
Ignoriranje Hrvatske i uzgoj antihrvatskog duha, još za doba socijalizma je bio toliki, da su čak i na saveznim objektima (i na objektima JNA, što nije bio drugdje slučaj) bile isticane sve redovne zastave (jugoslavenska i partijska), ali ne i zastava SR Hrvatske.
 
U kolovozu [[1990.]] počinje [[Balvan revolucija|pobuna srpskog stanovništva]], koja je kulminirala proglašenjem [[RSK|Republike Srpske Krajine]] godinu dana kasnije, čiji je Knin bio "glavni grad".
 
U vojno-redarstvenoj akciji [[Operacija Oluja|Oluja]] u kolovozu [[1995]]. [[Hrvatska vojska]] oslobađa Knin i okolicu te ga vraća pod nadzor Republike Hrvatske.