Pleistocen: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Migrating 59 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q25546 (translate me) |
proširenje od mrve. En.wiki i sh.wiki |
||
Redak 1:
Pleistocen je [[epoha (geologija)|geološka epoha]] u povijesti Zemlje, unutar [[neogen]]skog razdoblja. Naziv dolazi od grčkih riječi ''pleistos'' (većina) i ''ceno'' (nov). Pleistocen slijedi [[pliocen]]sku epohu i prethodi [[holocen]]skoj epohi. Treća je epoha [[neogen]]skog [[razdoblje (geologija)|razdoblja]] ili šesta epoha [[kenozoik|kenozojske]] [[era (geologija)|ere]].<ref name="Gibbard">{{PDFlink|[http://www-qpg.geog.cam.ac.uk/people/gibbard/GTS2004Quat.pdf Gibbard, P. and van Kolfschoten, T. (2004) "The Pleistocene and Holocene Epochs" Chapter 22]|3.1 [[Megabyte|MB]]<!-- application/pdf, 3109629 bytes -->}} ''In'' Gradstein, F. M., Ogg, James G., and Smith, A. Gilbert (eds.), ''A Geologic Time Scale 2004'' [[Cambridge University Press]], Cambridge, ISBN 0-521-78142-6</ref>. Trajao je od prije 2,588 milijuna do prije 11.550 godina.
[[Datoteka:Ice_age_fauna_of_northern_Spain_-_Mauricio_Antón.jpg|thumb|300px|right|Izgled [[tundra|tundre]] i [[životinje]] u pleistocenu.]]▼
Kraj pleistocena podudara se s krajem [[paleolit]]skog doba koje se koristi u [[arheologija|arheologiji]].
== Podjela pleistocena ==
'''1.''' ''donji pleistocen:'' oko 1.6 mil.god.pr.Kr. - oko 728 000 god.pr.Kr.▼
'''
'''
==
[[Međunarodno povjerenstvo za stratigrafiju]] (tijelo [[Međunarodna unija geoloških znanosti|Međunarodne unije geoloških znanosti]]) je promijenila [[2009.]] godine početak pleistocenske epohe na 2,588 milijuna godina prije današnjice, tako da se početak pleistocena podudara s početkom [[gelasij]]a<ref>Lourens, L., Hilgen, F., Shackleton, N.J., Laskar, J., Wilson, D., (2004) "The Neogene Period". In: Gradstein, F., Ogg, J., Smith, A.G. (Eds.), ''A Geologic Time Scale 2004''. Cambridge: Cambridge University Press.</ref>. Kraj pleistocena određen je na 11.550 godina prije današnjice, izražen u [[radiokarbonska godina|radiokarbonskim godinama]]. On pokriva veći dio razdoblja učestalih [[glacijacija]], sve do konačnog zahlađenja zvanog [[mlađi drijas]]. Kraj mlađeg drijasa datiran je oko [[9600. pr. Kr.]] (prije 11.550 kalendarskih godina)<ref>For the top of the series, see: {{aut|Lourens, L., Hilgen, F., Shackleton, N.J., Laskar, J., Wilson, D.}}, (2004) "The Neogene Period". In: Gradstein, F., Ogg, J., Smith, A.G. (Eds.), ''A Geologic Time Scale 2004''. Cambridge: Cambridge University Press.</ref>.
Kao referentna globalna stratotipska točka([[engleski|eng]]:''Global Boundary Stratotype Section and Point - GSSP'') za početak pleistocena određen je lokalitet [[Monte San Nicola]] u [[Italija|Italiji]]<ref>Riccardi, Alberto C. (30. lipnja 2009.)
[http://www.stratigraphy.org/upload/IUGS%20Ratification_Q%20&%20Pleistocene.pdf "IUGS ratified ICS Recommendation on redefinition of Pleistocene and formal definition of base of Quaternary"] International Union of Geological Sciences</ref>.[[Međunarodno povjerenstvo za stratigrafiju]] nije odredilo referentnu globalnu stratotipsku točku za gornju granicu pleistocen/holocen, ali je kao presjek predložena karotaža leda na poziciji 75° 06' N 42° 18' W u sklopu projekta ''North Greenland Ice Core Project''.<ref>Svensson, A., S. W. Nielsen, S. Kipfstuhl, S. J. Johnsen, J. P. Steffensen, M. Bigler, U. Ruth, and R. Röthlisberger (2005) "Visual stratigraphy of the North Greenland Ice Core Project (NorthGRIP) ice core during the last glacial period" ''Journal of Geophysical Research'' 110: (D02108)</ref>
Konstante u klimatskoj povijesti pliocena i pleisticena su jedan od razloga zašto je Međunarodna komisija za stratigrafiju obeshrabrila korištenje izraza "[[Kvartar]]". Zato se danas pleistocen drži epohom [[neogen]]a.
== Pleistocenska paleogeografija i klima ==
[[Datoteka:Pleistocene north ice map.jpg|thumb|right|Maksimalni doseg [[ledeno doba|ledenog pokrova]] na sjevernoj hemisferi tokom [[pleistocen]]a.]]
Moderni [[kontinent]]i su u biti bili na današnjim pozicijama tijekom pleistocena, te se nisu pomakli dalje od 100 km.
=== Karakteristike ledenog doba ===
Pleistocensku klimu su karakterizirali učestali ledeni ciklusi tijekom kojih su [[ledenjak|kontinentalni ledenjaci]] na nekim mjestima napredovali do 40. [[paralela (geografija)|paralele]]. Smatra se kako je na vrhuncu [[glacijacija]] 30% Zemljine površine bilo pokriveno ledom. Uz to se zona [[vječni led|vječnog leda]] prostirala nekoliko stotina kilometara južno od ledenog pokrivača, u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i u [[Euroazija|Euroaziji]].
Svaki je prodor leda vezao velike količine vode u kontinentalnim ledenjacima debljine 1500-3000 [[metar|m]], što je dovelo do privremenog pada razine mora od 100m ili više na cijeloj površini Zemlje. Tijekom međuledenih doba, nalik na ovo u kojem danas živimo, često je bilo poplavljivanje obala, ponekad ublaženo izostatskim ili nekim drugim pomacima u određenim regijama.
Učinci glacijacije su bili globalni. [[Antarktika]] je bila kroz cijeli pleistocen prekrivena ledom, isto kao i prethodnom [[pliocen]]u. [[Ande]] i [[Patagonija]] su također bile pokrivene polarnom kapom, a ledenjaci su postojali i na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] i [[Tasmanija|Tasmaniji]]. Trenutno nestajući ledenjaci na [[Mount Kenya|Mount Kenyiji]], [[Kilimanjaro|Kilimanjaru]] i [[Rwenzori|gorju Ruwenzori]] na istoku i središtu Afrike bili su daleko veći. Ledenjaci su postojali u planinama [[Etiopija|Etiopije]] i na zapadu u [[Atlas (gorje)|gorju Atlas]].
Na sjevernoj se hemisferi veliki broj manjih ledenjaka stopio u jedan veliki. [[Kordiljeri|Kordiljerski]] ledeni pokrov se prostirao na sjeverozapadu Sjeverne Amerike, a istok je bio pokriven [[Laurentide]]om. Skandinavski ledeni pokrov je pritiskao sjevernu [[Europa|Europu]], uključujući [[Britanija|Britaniju]], a alpski je ledeni pokrov pritsikao [[Alpe]]. Manji dijelovi ledenog pokriva mogli su se naći u [[Sibir]]u i na arktičkoj ploči. Sjeverna mora su bila zamrznuta.
Južno od ledenog pokrova formirala su se ogromna jezera kao posljedica blokade vodenih tokova te smanjenom isparavanju zbog hladnijeg zraka. Sjeverni dio središta Sjeverne Amerike bio je u potpunosti pokriven [[Jezero Agassiz|jezerom Agassiz]]. Oko 100 bazena, sada uglavnom isušenih, bilo je ispunjeno vodom na zapadu Amerike. [[Jezero Bonneville]], na primjer, stajalo je gdje danas stoji [[Veliko slano jezero]]. U Euroaziji su se velika jezera formirala kao rezultat prodora ledenjaka. Rijeke su bile veće, imale stabilniji tok, te imale više pritoka. Afrička su jezera također bila veća, vjerojatno zbog smanjenog ispravanja.
Pustinje su, s druge strane, bile više suhe i prostranije, kao posljedica smanjenih padalina zbog smanjenog oceanskog i drugog ispravanja.
=== Paleociklusi ===
Zbroj prijelaznih faktora koji djeluju na Zemljinu površinu je cikličan: klima, oceaske struje i drugi pomaci, struje vjetrova, temperature itd. Sve je to posljedica cikličnih promjena u kretanju planeta koji s vremenom sve te faktore uravnotežuje. Ovi su faktori izazvali učestale glacijacije u pleistocenu.
==== Milankovićevi ciklusi ====
Glacijacija u pleistocenu je bila niz glacijalija i interglacijacija, stadijala i inetrstadijala koji su pratili razdoblja promjene klime. Danas se vjeruje da su glavni faktor u klimatskim promjenama bili [[Milankovićevi ciklusi]]. To su periodičke varijacije u regionalnoj sunčevoj radijaciji uzrokovane promjenama u kretanju Zemlje.
Milankovićevi ciklusi nisu mogli biti jedini faktor, jer oni ne mogu objasniti početak ni kraj pleistocenskog ledenog doba, kao ni učestala ledena doba. Najbolje služe kao model unutar pleistocena te se na temelju njega mogu odrediti ledena doba svakih 100.000 godina.
==== Ciklusi razine izotopa kisika ====
U analizi [[Ciklus razine izotopa kisika|razine izotopa kisika]], varijacije u odnosu O-18 prema O-16 (dva [[izotop]]a [[kisik]]a) u [[masa|masi]] (mjereni [[spektrometar mase|spektrometrom mase]]) prisutnih u [[kalcit]]u s oceanskih [[temeljni uzorak|temeljenih uzoraka]] koriste se kao dijagnostičko sredstvo za određivanje promjena oceanske temperature, a samim tim i promjene klime. Hladniji su oceani bogatiji izotopm O-18, prisutnim u školjkama mikroorganizama koje luče kalcit.
Modernija verzija uzimanja uzoraka koristi moderne ledene pokrove. Iako siromašniji izotopom O-18 od morske vode, snijeg koji pada na ledenjake svake godine svejedno je sadržavao O-18 i O-16 u razini ovisnoj o srednjoj temperaturi.
Temperatura i promjene klime su ciklične kada se od njih stvori temperaturni graf. Temperaturne se koordinate pojavljuju u obliku devijacije od današnjih srednjih godišnjih temperatura koje predstavljaju nulu. Ova vrsta grafikona temelji se na drugoj razini izotopa kroz vrijeme. Razine se pretvaraju u razlike u postocima (δ) od odnosa pronađenog u stanardnoj srednjoj oceanskoj vodi (SMOW).
Grafikon u oba oblika pojavljuje se kao [[val]] s [[alikvotni ton|alikvotnim tonovima]]. Jedna polovica perioda je [[morski izotopni stadij]] (MIS). On označava glacijal (ispod nule) ili interglacijal (iznad nule). Alikvotni tonovi su stadijali ili interstadijali.
Prema ovih nalazima, Zemlja je iskusila 44 MIS stadija počevši od prije 2,4 milijuna godina u [[pliocen]]u. Pliocenski su stadiji bili plitki i česti. Kasniji su bili intenzivniji i dulji.
Stadiji se po običaju numeriraju od holocena, koji predstavlja MIS1. Glacijali dobijaju parni a interglacijali neparni broj. Prva veća glacijacija bila je MIS22 prije 850 000 godina. Najveće se glacijacije su bile 2, 6 i 12, a najtoplije inetrglacijacije 1, 5, 9 i 11.
== Pleistocenska fauna ==
▲[[Datoteka:Ice_age_fauna_of_northern_Spain_-_Mauricio_Antón.jpg|thumb|300px
Za pleistocen ili holocen nisu određeni nikakvi [[faunalna faza|faunalni stadiji]]. I morska i kontinentalna fauna je u suštini bila moderna. Većina znanstvenika vjeruje da je [[čovjek]] evoluirao u svoj moderni oblik tijekom pleistocena<ref>Wall, J.D. and Przeworski, M. (2000) "When did the human population start increasing?" ''Genetics'' 155: str. 1865. – 1874.</ref><ref>Rogers, A.R. and Jorde, L.B. (1995) "Genetic evidence on modern human origins" ''Human Biology'' 67: str. 1. – 36.</ref>.
[[Holocensko masovno izumiranje|Masovno izumiranje]] krupnih [[sisavci|sisavaca]] ([[megafauna|megafaune]]), koje je obuhvaćalo [[mamut]]e, [[mastodont]]e, [[Sabljozubi tigar|sabljozube tigrove]], [[gliptodont]]e i [[kopneni ljenjivac|kopnene ljenivce]] započelo je krajem pleistocena te se nastavilo u holocenu.
Masovna su izumiranja bila posebno oštra u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] gdje su nestali domaći [[konji]]i i [[deva|deve]].
== Literatura ==
{{izvori}}
== Unutarnje poveznice ==
* [[Geološka razdoblja]]
== Vanjske poveznice ==
* [http://digitalcollections.smu.edu/cdm4/browse.php?CISOROOT=/sit SMU-in-Taos znanstvene publikacije], digitalna kolekcija anthropoloških i archaeoloških monografija. Preuzeto 29. tranja 2014.
* [http://www.foraminifera.eu/querydb.php?age=Pleistocene&aktion=suche Pleistocski microfosili: 50 fotografija Foraminifera], preuzeto 29. tranja 2014.
[[Kategorija:Geološka razdoblja]]
| |||