Bošnjačko-hrvatski sukob: Prozor-Rama, Uskoplje i Bugojno: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→‎Bugojno: dopuna kronologije
mNema sažetka uređivanja
Redak 35:
Na prvim demokratskim izborima u Bosni i Hercegovini u općini [[Bugojno]] pobjednička stranka je bila [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica]] s 21 zastupnikom, potom su slijedile [[Stranka demokratske akcije]] s 20, [[Srpska demokratska stranka]] s devet zastupnika, a ostalim stranka je pripalo 10 zastupničkih mjesta. [[Rat u BiH|Srpska agresija na Bosnu i Hercegovinu]] je u svom početku prikrivena. U ožujku 1992. godine [[Srbi]] preko noći napuštaju [[Bugojno]]. Od preko osam tisuća Srba, ostaje ih tek tristo. Tada se počinju iseljavati i [[Hrvati]], osobito žene i djeca. Oni odlaze u inozemstvo, u [[Europa|Europu]], ili u [[Hrvatska|Hrvatsku]].
 
Kako je srpska agresija na [[BiH|Bosnu i Hercegovinu]] već očita, tijekom svibnja [[1992.]] godine u Bugojnu je uspostavljena prva bojna [[HVO]]-a. BugojnoI branedok udruženim[[Hrvati]] snagamauređuju Hrvatskobojišnice vijećeprema obrane(HVO),[[VRS|srpskom kojiagresoru]] preuzimana linije[[Kupres]]u premai Kupresu[[Donji Vakuf|Donjem Vakufu]], [[Bošnjaci]] čekaju što će se dogoditi. U početku srpsku agresiju na Bosnu i muslimanskaHercegovinu Teritorijalnashvaćaju obrana(TO),isključivo kasnijekao Armijaratni BiH,sukob koja[[Hrvat]]a preuzimai linije[[Srbi|Srba]] premai Donjemsamo Vakufutako se može razumjeti izjava Alije Izetbegovića "...ovo nije naš rat". Samo dio bugojanskih [[Bošnjak]]a uključen je u borbu protiv srpskog agresora kao pripadnici [[HVO]]-a.
 
Od sredine [[1992.]] godine [[Bugojno]] trpi učestale srpske napade. U rujnu [[1992.]] [[Srbi]] granatiraju sam grad Bugojno, granate padaju na sklop župne crkve i župnog dvora, zapaljen je crkveni toranj. U više navrata [[Bugojno]] nadlijeću zrakoplovi i bacaju bombe. Kako srpski agresor zauzima područje sjeverno od Bugojna deseci tisuća bošnjačkih izbjeglica slijevaju su u njega. Oni bježe prije svega iz [[Donji Vakuf|Donjeg Vakufa]] i iz [[Jajce|Jajca]] i iz drugih dijelova [[Bosna (regija)|Bosne]]. Tako se pod pritiskom [[Rat u BiH|srpske agresije na Bosnu i Hercegovinu]] u području Bugojna naglo mijenja demografska slika Bugojna i njegove okolice u korist [[Bošnjak]]a. Oni ostaju u gradu, a istodobno [[Hrvati]] se iseljavaju pod općim ratnim pritiskom.
 
Proglašenjem [[Hrvatska zajednica Herceg-Bosna|Hrvatske zajednice Herceg-Bosna]] (HZ HB), Bugojno je, unatoč relativnoj bošnjačkoj većini, uvršteno u njen sastav, a Bošnjaci ne prihvaćaju tu odluku pa na terenu postoje paralelne hrvatske i muslimanske vlasti. Ubrzo se rađaju napetosti između [[Hrvat]]a i [[Bošnjak]]a, koji početkom [[1993.]] godine ozbiljno prijete da se pretvore u ratni sukob. U veljači [[1993.]] godine pripadnici [[Armija BiH|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] postavljaju kontrolne punktove na svim mjestima na kojima dolaze u doticaj s [[Hrvati]]ma.
 
[[Bošnjaci]] u siječnju 1993. godine preuzimaju vlast u svim gradskim institucijama. [[Hrvati]] su isključeni iz upravljanja općinom, ali HVO još djeluje. U siječnju je počela i podjela vojnih snaga, a bošnjačka strana je [[17. siječnja]] [[1993.]] godine napustila{{nedostaje izvor}} sve obrambene položaje prema srpskom agresoru i prepustila obranu isključivo [[HVO]]-u. Ubrzo, [[Bošnjaci]] poručuju{{nedostaje izvor}} [[Hrvati]]ma da ne mogu odgovarati za ono što će se dogoditi. Bilo je to vrijeme kada se još mogao dijalog uspostaviti i njime smiriti duhove. Poslije toga, napetosti rastu, događaju se mnoga još uvijek nerazjašnjena umorstva hrvatskih civila, hrvatski puk je preplašen, njegova imovina se bezobzirno otima i pljačka{{nedostaje izvor}}.
 
[[Bošnjaci]] u siječnju 1993. godine preuzimaju vlast u svim gradskim institucijama. [[Hrvati]] su isključeni iz upravljanja općinom, ali HVO još djeluje. U siječnju je počela i podjela vojnih snaga, a bošnjačka strana je [[17. siječnja]] [[1993.]] godine napustila{{nedostaje izvor}} sve obrambene položaje prema srpskom agresoru i prepustila obranu isključivo [[HVO]]-u. Ubrzo, [[Bošnjaci]] poručuju{{nedostaje izvor}} [[Hrvati]]ma da ne mogu odgovarati za ono što će se dogoditi. Bilo je to vrijeme kada se još mogao dijalog uspostaviti i njime smiriti duhove. Poslije toga, napetosti rastu, događaju se mnoga još uvijek nerazjašnjena umorstva hrvatskih civila, hrvatski puk je preplašen, njegova imovina se bezobzirno otima i pljačka{{nedostaje izvor}}.
[[Datoteka:Napad na Bugojno.jpg|250px|mini|Napad Armije BiH na Bugojno, otpočet 18. i dovršen 28. srpnja 1993. godine]]
[[Srpanj]] [[1993.]] godine bio je katastrofalan mjesec za [[Bugojno | bugojanske]] Hrvate. Na punktu u selu Vrbanji [[10. srpnja]] [[1993.]] pripadnici [[Armija Republike Bosne i Hercegovine | Armije BiH]] zaustavljaju vozilo u kojemu su bili vojnici [[Hrvatsko vijeće obrane | HVO-a]] i bez ikakva obrazloženja na njih otvaraju vatru. U toj pucnjavi ubijena su tri vojnika [[HVO]]-a. Među počiniteljima zločina bili su i mudžahedini. ''Jedan od mudžahedina je poslije pucnjave na vojnike HVO-a kleknuo u lokvu krvi i klanjajući zahvaljivao Allahu.''
 
Sukob za [[Bugojno]] između [[HVO]]-a i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine | Armije BiH]] trajao je kratko. HVOOpći [[17.napad srpnja]]Armije BiH činipočeo je [[Masakr18. u Vrbanji‎|pokolj nad 45 civila Bošnjakasrpnja]] u selu [[Vrbanja (Bugojno, BiH)|Vrbanja1993.]]. Dan kasnije počinje opći napad Armije BiH, a sve je dovršeno [[28. srpnja]] [[1993.]] godine. U teškim borbama pripadnici [[Armija BiH|Armije BiH]] su zauzimali dio po dio grada. U tome ratnom sukobu poginulo je oko 90 pripadnika [[HVO]]-a, mnogo je hrvatskih vojnika zarobljeno i odvedeno u logore. Iz [[Bugojno|Bugojna]] i s cijelog teritorija bugojanske općine počinje nezapamćeni egzodus oko 13 tisuća [[hrvat]]skih civila. Oni bježe ispred bošnjačkih postrojbi preko područja pod srpskim nadzorom na teritorij pod nadzorom [[HVO]]-a. Izbjeglice se probijaju kroz minska polja pa ima mrtvih i ranjenih. U [[Bugojno|Bugojnu]] ostaje oko tri tisuće [[Hrvat]]a. Pripadnici Armije BiH zarobili su oko 350 [[Hrvat]]a koje su na svirep način mučili, neke likvidirali. [[Armija BiH]] je osnovala logore i mučilišta po gradu
 
== Izvori ==