Razlika između inačica stranice »Hrvatske željeznice«

bez sažetka
m (vraćanje izmjene; slowgan HŽ-a (još) nije odabran :))
| industrija =
| proizvodi =
| usluge = -[[Željeznica|željeznički promet]]
| prihod =
| operativni_prihod =
}}
[[Datoteka:H%C5%BD_Slavonski_Brod-Vinkovci-Dalj_Line_Historic_Engine.JPG|mini|180px|Spomenik na [[parna lokomotiva|parnu lokomotivu]] u [[Vinkovci|Vinkovcima]]]]
'''Hrvatske željeznice''', ili skraćeno '''HŽ''', naziv je za javno prometnu holding tvrtku za upravljanje željezničkom infrastrukturom, te za javni, putnički i teretni prijevoz u Republici [[Republika_Hrvatska|Hrvatskoj]].
 
=== Podjela ===
 
=== Koridor X ===
{{glavni|PrugaŽeljeznička bratstvapruga iZagreb jedinstva— Beograd}}
[[Datoteka:Putnicki vlak 2.JPG|mini|250px|Međunarodni intercity polazi iz stanice i naglo ubrzava]]
[[Pruga_bratstva_i_jedinstvaŽeljeznička pruga Zagreb — Beograd|Koridor X]] je najvažnija pruga u cijeloj Hrvatskoj. Kao glavni i najprometniji hrvatski željeznički magistralni pravac, elektrificiran je i pripremljen za maksimalnu brzinu od 160 km/h (teoretski i do 200 km/h, kada bi se signalizacija prilagodila ovakvim brzinama). Također, veći dio je dvokolosiječna pruga, tehnički osposobljena za dvostrani dvosmjerni promet. Ovaj koridor povezuje Republike [[Slovenija|Sloveniju]] i [[Srbija|Srbiju]]. Teretni promet je vrlo intenzivan, a putnički je umjeren, ali poprilično gust. Najvažnija čvorišta su ovdje [[Zagreb]] i [[Vinkovci]].
 
Čvorovi prema koridorskim prugama:
== Željeznica velike brzine ==
 
Hrvatske željeznice ne posjeduju niti jednu trasu, koja bi službeno podržavala brzine veće od 200km200 km/h, što se često smatra granicom željeznice velike brzine. Koridor 10 ima Vmax od 160 km/h, što je nekada smatrano granicom željeznice velike brzine. Postoje planovi za novu nizinsku prugu Zagreb-Rijeka, koja bi imala dionice preko 200 km/h (po nekim planovima i 250 km/h). Koridor 10 je moguće minimalnim zahvatima konvertirati za veće brzine (sama pruga je prilagođena, ali signalni sustav bi morao biti izmjenjen. Kontaktna mreža bi isto tako trebala minimalne zahvate za 200 km/h).
 
== Planirani željeznički pružni zahvati do 2030 ==
* Sisak-Kutina(-Lipovljani) → Povezivanje dva dijela paneruopskog koridora 10''
* Gradec – Sveti Ivan Žabno → ''nova pruga, koja će značajno skratiti udaljenost od [[Bjelovar]]a do Zagreba''
* Nizinska pruga Karlovac – Rijeka → ''pruga velike brzine, koja će se graditi za brzine od minimalno 250 km/h.'' → '''Odgođeno do daljnjeg !'''
* Obilaznica [[Bibinje]] – [[Zadar]] → izgradnja tunela ispod mjesta, radi zaštite ljudi i imovine
 
 
== Neki tehnički podatci ==
* Trenutno najveća dozvoljena brzina na dijelovima mreže: 160 km/h.
* * '''Sustav vođenja vlaka:''' U kolodvorima se kretanje vlakova uglavnom osigurava pomoću kolodvorskih signalno-sigurnosnih uređaja (mehaničkih, elektro-mehaničkih,elektro-relejnih), a na otvorenoj pruzi uređajima međukolodvorske ovisnosti (MO) i automatskog pružnog bloka (APB) i to uglavnom na važnijim linijama.
Automatski sustav zaštite vlaka [[INDUSI (I60)]] (Autostop uređaj)
 
== Usklađivanje i interoperabilnost sa Europskim Željezničkim mrežama ==
* [http://www.hznet.hr/38 Izgradnja nove nizinske pruge - prvotni plan]
* [http://www.mmtpr.hr/UserDocsImages/NovanizinskaPrugaBotovo-Zagreb-Rijeka.pdf Prezenacija nove nizinske pruge]
 
 
[[Kategorija: Hrvatske tvrtke]]
[[Kategorija: Željeznički promet u Hrvatskoj]]
 
<!-- međuwikipoveznice -->