Armenska apostolska Crkva: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 23:
 
Armenska apostolska Crkva, iako poznaje obred [[Bolesničko pomazanje|bolesničkog pomazanja]], ono je u praksi u potpunosti zapostavljeno. Sinoda Aremnske apostolske Crkve je u [[Kozan|Sisu (Kozan)]] 1345. zaključila kako je nužno obnoviti sakrament bolesničkog pomazanja, no umjesto toga razvio se običaj da se umrle maže uljem po čelu, te da biskup na Veliki četvrtak vjernicima pere noge i pomazuje ih uljem. Neki u tom običaju vide ostatke sakramenta pomazanja.<ref>Mateljan, 2011., str. 263.</ref>
 
== Odnosi s Katoličkom Crkvom ==
 
Od svih pretkalcednoskih kao Crkvi, Armenska apostolska Crkva s Katoličkom Crkvom danas ima najaktivniji i najplodniji dijalog. Štoviše, ima bolje odnose s Katoličkom Crkvom od svih [[Pravoslavlje|pravoslavne Crkvi]] izuzev Carigradske. U vrijeme postojanja [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] Katolička Crkva izgradila je dobre odnose s Armenskom apostolskom Crkvom u [[Cilicija|Ciliciji]] koja je dio [[Turska|Turske]]. Armenska apostolska Crkva iz Cilicije poslala je i svoje promatrače na [[Drugi vatikanski sabor|Drugom vatikanskom saboru]]. U svojim odnosima s Katoličkom Crkvom, Armenska apostolska Crkva u Ciliciji vrlo je pristupačna, otvorena, srdačna i bliska i u teološkom smislu.
 
Tadašnji papa [[Pavao VI.]] osobno se sastao s katolikosom Cilicije [[Horenom I.]] dva puta. Prvi put prilikom Pavlovog putovanja na euharistijski kongres u [[Bombaj|Bombaju]], na [[Bejrut|bejrutskom]] aerodromu 2. prosinca 1964. Drugi susret između njih dogodio se u [[Rim|Rimu]] od 9. do 11. svibnja 1967. Katolikos Horen bio je prvi vjerski poglavar jedne pretkalcedonske Crkve koji je posjetio papu, čak i prije pravoslavnih poglavara.
 
Tada su veze s Armenskom apostolskom Crkvom u Sovjetskom Savezu bile, razumljivo, slabije nego s onom u Ciliciji. S Crkvom u [[Ečmiadzin|Ečmiadzinu]] u [[Armenska Sovjetska Socijalistička Republika|Armenskoj SSR]] veza je uspostavljena nešto kasnije, a dijalog je bio sporiji. I Armenska apostolska Crkva iz Ečmiadzina poslala je svoje promatrače na Drugi vatikanski sabor. Važan kontakt ostvaren je posjetom izaslanika Tajništva za zasjedanje kršćana mons. Willebrandsa i Dupreya katolikosu [[Vazgen I.|Vaskenu I.]] 6. lipnja 1965. Katolikosa Vazgena I. posjetio je i patrijarh [[Armenska katolička Crkva|Armenske katoličke Crkve]] [[Ignacije Petar XVI. Batanjan]] 31. studenog 1965. koji mu je tom prilikom uručio vlastoručno pismo pape Pavla VI. Katolikos Vazgen I. u pratnji patrijarha Derderjana i Kalustjana posjetio je papu u Rimu od 8. do 12. svibnja 1970.
 
{{quote box|width=33%|Mi vjerujemo da je to poticanje Duha Svetoga što u naše vrijeme gotovo sve Crkve i kršćanske zajednice ozbiljno i iskreno teže jedinstvu kršćanstva [...] Vaša Svetost i patrijarh Atenagora su pioniri na tom polju.|Carigradski patrijarh Kalustjan papi Pavlu VI., srpnja 1967. u Istanbulu}}
 
Papa Pavao VI. sastao se s jeruzalemskim patrijarhom Derderjanom u [[Jeruzalem|Jeruzalemu]] od 4. do 6. siječnja 1964. u vrijeme svog hodočašća u Svetu Zemlju, a patrijarh je papu posjetio u Rimu 1968.
 
Carigradskog patrijarha Kalustjana papino izaslanstvo posjetilo je još 1964., a postom se susreo s kardinalom Beom 1965., a s papom Pavlom VI. konačno se sastao u vrijeme njegovog boravka u [[Istanbul|Istanbulu]] 25. i 26. srpnja 1967.
 
== Izvori ==