Razlika između inačica stranice »Obrana Dubrovnika«

sređivanje poveznica
m (Uklonjena promjena suradnika 213.147.100.149, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Bracodbk)
(sređivanje poveznica)
}}
 
'''Obrana Dubrovnika''' skupni je naziv ratnih vojnih operacija koje su se tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], od [[rujan|rujna]] [[1991]]. godine do konca rata u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], odvijale na području nekadašnje općine [[Dubrovnik]], od graničnog prijelaza Debeli Brijeg i [[Prevlaka|Prevlake]] na [[istok]]u do [[Neum|Neuma]] i pelješkog mjesta [[Zamaslina|Zamasline]] na [[zapad]]u, [[Čepikuće|Čepikuća]] na sjeverozapadu, [[Osojnik|Osojnika]] u dubrovačkom zaleđu te graničnog prijelaza u [[Gornji Brgat|Gornjem Brgatu]] na [[sjever]]u općine. Ove operacije podrazumijevaju obranu od srpsko-crnogorske agresije na krajnji jug Hrvatske, obranu Dubrovnika za vrijeme opsade samog Grada, čišćenje dubrovačkog zaleđa i micanje neprijateljske vojske i topništva van domašaja za gađanje civilnih ciljeva u Dubrovniku i okolici. U Obranu Dubrovnika spadaju i operacije [[Operacija Čagalj|Čagalj]], [[Operacija Tigar|Tigar]], [[Operacija Oslobođena zemlja|Oslobođena zemlja]], [[Operacija Vlaštica|Vlaštica]] i [[Operacija Konavle]].
 
Napad na ovaj dio Hrvatske izvele su kombinirane snage [[JNA]], [[JRM]] i [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo|JRZ]], potpomognute pripadnicima teritorijalne obrane [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Hercegovina|Istočne Hercegovine]] i [[četnici|četničkim]] dragovoljačkim postrojbama.
 
== Početak općeg napada ==
Tijekom rujna 1991. godine na Ivanici su se počele skupljati velike snage sastavljene od TO [[Istočna Hercegovina|Istočne Hercegovine]] i brojnih dragovoljaca, koje su bile pod zapovjedništvom Božidara Vučurevića tadašnjeg predsjednika općine Trebinje. Uskoro su počele prve provokacije i puškaranja prema prvom hrvatskom pograničnom mjestu BrgatGornjem Brgatu, a jednu je noć navođenom raketom tipa Maljutka pogođena jedna obiteljska kuća.
 
Dana [[17. rujna]] 1991. godine JRM započinje potpunu pomorsku blokadu cjelokupnog dubrovačkog akvatorija.
U pograničnom području [[Konavle|Konavala]], poglavito u mjestu [[Vitaljina]], pripadnici regularne vojske JNA i TO sastavljene od Crnogoraca, provokacijama su pokušavali izazvati reakciju malobrojnih pripadnika Hrvatske policije, no s hrvatske strane nije bilo odgovora. Nakon otvaranja vatre [[23. rujna]] [[1991.]] godine iz Vitaljine je evakuirano stotinjak mještana. Od 26. rujna napadaji na Konavle i Župu dubrovačku se pojačavaju.<ref>[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1372007/prilog_dubrovnik.pdf Dubrovnik - Grad biser u hrvatskoj kruni (PDF)]</ref>
 
Dana [[1. listopada]] 1991. godine u ranim jutarnjim satima krenuo je opći napad na područje općine Dubrovnik. Postrojbe JNA i TO Crne Gore, ove potonje sastavljene mahom od dragovoljaca, prešle su granicu na Debelom brijegu i krenule prema prvim pograničnim konavoskim naseljima. Postrojbe teritorijalne obrane Istočne Hercegovine i dijela hercegovačkog korpusa JNA stacioniranog u Trebinju, iz pravca [[Ivanica|Ivanice]] su krenule prema [[Gornji Brgat|Gornjem Brgatu]]u, te iz pravca sela HumHuma prema [[Osojnik]]u. Istovremeno je jedan dio Hercegovačkog korpusa i dio Titogradskog korpusa krenuo preko bosansko-hercegovačkog sela [[Ravno]] nastanjenog Hrvatima, u napad na selo [[Čepikuće]] s ciljem izbijanja u mjesto [[Slano]] i presijecanja cestovne komunikacije. Isto jutro su zrakoplovi Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva raketirali odašiljač na brdu [[Srđ]] te Dubrovnik doveli u komunikacijsku blokadu, a istog tog dana u [[Komolac|Komolcu]] je uništeno postrojenje trafostanice i stanice za opskrbu Dubrovnika vodom, pa su stanovnici Dubrovnika već prvog dana napada ostali bez [[električna energija|električne energije]] i [[voda|vode]]. U napadu su sudjelovale snage 2. titogradskog korpusa, snage ratnoga zrakoplovstva na aerodromima u [[Mostar]]u i [[Titograd]]u (danas [[Podgorica]]) te 9. vojnopomorski sektor Kumbor Jugoslavenske ratne mornarice. Jedina veza Dubrovnika sa svijetom su radioamateri koji probijaju komunikacijsku blokadu.
 
=== Tijek borbi ===
 
==== Konavle i Župa dubrovačka ====
Neprijatelj je granicu na Debelom brijegu prešao 1. listopada 1991. godine, ali je tek [[5. listopada]] iste godine zauzeo mjesto [[Radovčići]].<ref name="Glas">Tjednik Glas Grada, broj 298, strana 5, autor Mišo Đuraš kustos Muzeja Domovinskog rata - Preuzeto 3. prosinca 2010.</ref> Nakon žestokog otpora malobrojnih i slabo naoružanih hrvatskih branitelja na [[Zvekovica|Zvekovici]], neprijatelj je [[15. listopada]] 1991. opkolio, a već [[16. listopada]] ušao i okupirao [[Cavtat]]. Nakon neprijateljskog desanta, [[24. listopada]] okupirani su [[Kupari]] i [[Srebreno]]. Branitelji su još uvijek pružali otpor kod mjesta BrgatGornjega Brgata, ali su padom posljednjih obrambenih položaja na [[Dubac|Dupcu]] u [[Župa dubrovačka|Župi dubrovačkoj]] branitelji Brgata dovedeni u nepovoljan položaj, pa su se, zbog mogućnosti da ostanu u okruženju, povukli prema naselju [[Bosanka|Bosanki]]. Donji, Gornji Brgat i Dubac su okupirani [[25. listopada]]. Početkom studenog u naselju BosankaBosanki, nakon žestokih borbi, poginula su sedmorica hrvatskih branitelja. Dio branitelja nalazio se na staroj austrijskoj ruševnoj utvrdi [[Strinčjera]] na sjeverozapadu brda Srđ, gdje je odoljevao žestokim napadima iz pravca sjevera, ali nakon pogibije desetorice hrvatskih branitelja, dijelom pristiglih iz [[Omiš]]a i drugih krajeva Hrvatske, a dijelom Dubrovčana, Strinčjera pada u ruke neprijatelja, a preostali se branitelji povlače prema [[Utvrda Imperijal|utvrdi Imperial]] gdje se utvrđuju i prelaze u fazu aktivne obrane. Dio branitelja utvrđuje položaj u hotelu Belvedere, najistočnijem slobodnom dijelu Dubrovnika.
[[Datoteka:Spomen ploca.jpg|thumb|300px|Spomen ploča braniteljima poginulim u selu BosankaBosanki iznad Dubrovnika]]
[[Datoteka:Strinćjera.jpg|thumb|300px|Spomenik i ploča braniteljima poginulim na položaju oko utvrde StrinćjeraStrinčjera]]
 
==== Dubrovačko primorje i Rijeka dubrovačka ====