Razlika između inačica stranice »Knežev dvor«

Dodan 31 bajt ,  prije 6 godina
m
bez sažetka
(datoteka+)
m
[[Datoteka:Sponza palace.jpg|mini|desno|250px|Knežev dvor]]
[[Datoteka:Casco viejo de Dubrovnik, Croacia, 2014-04-13, DD 07.JPG|minijatura|Predvorje Kneževa dvora po noći]]
'''Knežev dvor''' je palača u [[Dubrovnik]]u sagrađena kao sjedište vlade i stan kneza, najviše političke funkcije u [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkoj Republici]].
 
 
== Povijest ==
[[FileDatoteka:Sponza Palace-Dubrovnik-7.jpg|mini|desno|Kapitel u trijemu s prikazom boga [[Asklepije|Asklepija]], rad kipara Petra Martinova]]
Prvi spomen zgrade na prostoru današnjeg Kneževog dvora iz 13. je stoljeća, kad se spominje utvrda ('castellum'). Tijekom 14. stoljeća utvrda se po uzoru na [[rim]]sku i [[venecija]]nsku tradiciju postupno pretvarala u palaču. Godine [[1435]]. u oružarnici se dogodila eksplozija [[barut]]a uslijed koje je Knežev dvor teško oštećen. Nakon toga pristupilo se obnovi koja je trajala od 1435. do 1463. godine. Projekt je vodio [[napulj]]ski inženjer [[Onofrio de la Cava]], za kojeg se vjeruje da je autor reprezentativnog pročelja u mješovitom gotičko-renesansnom stilu. U izvedbi detalja sudjelovali su mnogi umjetnici, kipari, klesari i zidari. Od kiparskih ukrasa naročito se ističe rad kipara Petra Martinova, kapitel trijema s prikazom [[Asklepije|Asklepija]], grčkog boga liječništva.
 
U [[atrij]]u Kneževog dvora tijekom [[dubrovačke ljetne igre|Dubrovačkih ljetnih igara]] i festivala [[Dubrovnik#Glazbeni festival "Julian Rachlin i prijatelji"|Julian Rachlin i prijatelji]] održavaju se koncerti klasične glazbe. Tijekom godine u istom prostoru svoje koncerte tradicionalno održava [[Dubrovački simfonijski orkestar]].
 
== Literatura ==
{{commonscat|Rector's palace}}
* Nada Grujić, "Onofrio di Giordano della Cava i Knežev dvor u Dubrovniku", u: ''Renesansa i renesanse u umjetnosti Hrvatske'', Zagreb, 2008. (ISBN 978-953-6106-75-2)