Inačica od 21. rujna 2013. u 13:43 uredi Jure Grm (razgovor \| doprinosi) Ophoditelji 26.740 edits m →‎Poveznice ← Starija izmjena		Inačica od 5. svibnja 2014. u 15:22 uredi ukloni ovu izmjenu Walter9 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 11.050 edits sadržaj, literatura i poveznice Novija izmjena →
Redak 1: '''Dobri''' je jedna od najstarijih četvrti u gradu [[Split]]u. Razvio se u [[Srednji vijek\|srednjem vijeku]] izvan strogih zidina srednjevjekovnoga grada, kao jedno od tadašnjih prigradskih ''[[varoš]]a''. [[Varoš (Split)\|Varoš]], Dobri, [[Manuš]], i [[Lučac]] -bili su prvi su dijelovi Splita izvan nekadašnjega najužeg centra, [[Grad (Split)\|Grada]] -, istovremeno su bili i sela i predgrađa. == Etimologija == [[Pobožnost]] puka srednjevjekovnog Splita bila je vrlo velika. Silno je bilo štovanje [[Majka Božja\|Majke Božje]]. Za vrijeme više epidemija [[kuga\|kuge]], od kojih su neke istrijebile više od polovice stanovništva Splita - u tadašnjem predgrađu Dobri nitko nije obolio, niti umro od kuge. Čudo se pripisivalo [[Gospa\|Gospi]].▼ Predgrađe je dobilo ime po nepresušnom [[bunar]]u pitke i zdrave (''dobre'') vode koji se nalazio otprilike na mjestu današnjeg trga ispred ''Prime Grad''. Godine [[1960.]] prilikom kopanja temelje za prvu robnu kuću u Splitu pojavile su se obilne [[podzemne vode]]. Kada su se gradile stambene zgrade ''Jelaska'' i ''Vidović'' (srušena u bombardiranju [[1944.]]) zameo se trag drevnom zdencu.<ref>Baras, Frano, Prohujalo pod Marjanom, str. 97.</ref> Podignuta je i crkva [[Gospa od Zdravlja\|Gospe od Zdravlja]], koja je [[1930-ih]] godina porušena, da bi nova - monumentalna - bila podignuta, te pobožnom puku bila otvorena i na molitvu predata [[1936.]] godine. == Povijest == Na području današnjeg trga nalazila se lokva ozidana klesanim kamenjem koja je nasuta početkom 80-ih godina [[19. stoljeće\|19. stoljeća]]. Godine [[1723.]] izgrađen je [[hospicij]] sv. Marije koji su osnovali [[sinj]]ski redovnici [[Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja\|franjevačke Provincije Presvetoga Otkupitelja]], da bi [[1735.]] osnovali manji samostan. Kasnije je samostan proširivan i nadograđivan, a [[1846.]] godine podignut je [[zvonik]]. ▲[[Pobožnost]] puka srednjevjekovnog Splita bila je vrlo velika. Silno je bilo štovanje [[Majka Božja\|Majke Božje]]. Za vrijeme više ~~epidemija~~ [[epidemija kuga u Splitu\|kuge]], od kojih su neke istrijebile više od polovice stanovništva Splita - u tadašnjem predgrađu Dobri nitko nije obolio, niti umro od kuge. Čudo se pripisivalo [[Gospa\|Gospi]]. Zato je crkva posvećena [[Crkva Gospe od Zdravlja u Splitu\|Gospi od Zdravlja]]. Godine [[1936.]] stara je crkva porušena, da bi se izgradila nova monumentalna u kojoj je [[Dubrovnik\|dubrovački]] slikar [[Ivo Dulčić]] naslikao najveću hrvatsku sakralnu [[freska\|fresku]] ''Krist Kralj''.<ref>Baras, Frano, Prohujalo pod Marjanom, str. 98.-99.</ref> Početkom [[20. stoljeće\|20. stoljeća]] predgrađe Dobri obuhvaćalo je predio od zgrade [[HNK Split\|HNK-a]] do [[Lovret]]a te od [[Stari plac\|Starog placa]] do [[samostan]]a [[isusovci\|isusovaca]]. Na tom rijetko naseljenom području od davnina bili su vrtovi, vinogradi i voćnjaci bogatijih splitskih obitelji, poneki [[ljetnikovac]] i rijetke skromne kuće težaka. Dobri je razvojem Splita postao dio najužeg centra. Na južnom dijelu graniči sa Gradom, na zapadu susjed mu je Varoš. Sjeverno su [[Lokve]] i [[Skalice]], a na istoku Manuš. U današnjoj upravnoj podjeli Splita uklopljen je u kotar [[Grad (Split)\|Grad]]. == Bilješke == {{izvori}} == Literatura == * ''Baras, Frano, Prohujalo pod Marjanom, Naklada Bošković, Split'' ISBN 978-953-263-147-0 == Poveznice ==

Dobri (Split): razlika između inačica