Država Slovenaca, Hrvata i Srba: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 72:
[[Datoteka:Hrvatska Država 29.10.1918.jpg|mini|''[[Hrvatska država (Zagreb)|Hrvatska Država]]'', glasilo [[Starčevićeva stranka prava|Starčevićeve stranke prava]], javlja o raskidu svih veza Dalmacije, Hrvatske i Slavonije s Austro-Ugarskom]]
 
Dana 25. listopada 1918. dvadeset zastupnika Hrvatskoga sabora, na poticaj Središnjega odbora Vijeća, podnijelo je u [[Sabor]]u zahtjev da se konačno riješi pitanje raskida državnih odnosa s [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskom Monarhijom]] i osamostaljenja Južnih Slavena u smislu spomenute Deklaracije. Dana 29. listopada 1918. Sabor je prihvatio podneseni prijedlog i donio odluku o raskidu državnopravnih odnosa i veza [[Trojednica|Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]] s Monarhijom.<ref name="Hrvatska" /> Hrvatski sabor na sjednici od 29. listopada 1918. donio je zaključak da se "svi dosadašnji državno-pravni odnošaji i veze kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s jedne strane, te kraljevine Ugarske i carevine Austrijske s druge strane, razrešavaju" te da "Dalmacija, Hrvatska, Slavonija s Rijekom proglašuju se posve nezavisnom državom prema Ugarskoj i Austriji, te prema modernom načelu narodnosti, a na temelju narodnog jedinstva Slovenaca, Hrvata i Srba pristupaju u zajedničku narodnu suverenu '''Državu Slovenaca, Hrvata i Srba''' na cijelom etnografskom području toga naroda, bez obzira na ma koje teritorijalne i državne granice u kojima narod Slovenaca, Hrvata i Srba danas živi".<ref name="Dokumenti" /> ''"Sveopća narodna ustavotvorna skupština svega ujedinjenoga naroda Slovenaca, Hrvata i Srba odlučit će s unapred određenom kvalificiranom većinom, koja potpunoma zaštićuje od svakog majoriziranja, konačno kako u formi vladavine, tako u unutrašnjem državnom ustrojstvu naše države utemeljene na potpunoj ravnopravnosti Slovenaca, Hrvata i Srba"''.<ref>[[Hrvatska revija]] 2, 2004. - [http://www.matica.hr/hr/334/Prvi%20svjetski%20rat%20i%20Hrvati/ Ljubomir Antić: Prvi svjetski rat i Hrvati]</ref> [[Hrvatski sabor]] donio je i zaključak da "kao predstavnik Hrvatske, Slavonije i Dalmacije smatra objavu Narodnog vijeća od 19. o. mj. za sebe obvezatnom, te izjavljuju, da priznaje Narodnom vijeću Slovenaca, Hrvata i Srba vrhovnu vlast".<ref name="Država" /> Gotovo po proglašenju [[Austro-Ugarska]] priznaje novonastalo stanje i zapovijeda da njena ratna mornarica prijeđe pod nadzor Narodnoga vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba, a "Hrvati" iz grada [[Rijeka|Rijeke]] zahtjevaju ujedinjenje s [[Kraljevina Italija|Italijom]].<ref>[http://query.nytimes.com/mem/archive-free/pdf?res=9507EED61539E13ABC4A53DFB7678383609EDE Hands Austrian navy over to South Slavs, New York Times, 1. studenoga 1918.]</ref>
[[Image:Znamka Verigar 30.jpg|mini|lijevo|[[Poštanska marka]] Države Slovenaca, Hrvata i Srba simbolično pokazuje oslobađanje iz roblja.]]
Prema tomu, od polovice listopada 1918., bez obzira na [[Raspad Austro-Ugarske|međunarodni državno-pravni položaj]] [[austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]], donosile su se odluke koje su u osnovi konstituirale posebnu državnu cjelinu – Državu SHS. Ona obuhvaća određeni teritorij i stanovništvo, a Narodno vijeće, izravno odnosno preko postojećih ili novoimenovanih pokrajinskih/zemaljskih vlada, suvereno organizira vlast. Osnovni poslovi koji su stajali pred [[Narodno vijeće SHS|Narodnim vijećem]], posebice pred njegovim Središnjim odborom i Predsjedništvom ([[Anton Korošec]], predsjednik, [[Ante Pavelić (stariji)|Ante Pavelić, stariji]] i [[Svetozar Pribićević]], potpredsjednici, te [[Srđan Budisavljević]], [[Mate Drinković]] i [[Ivan Lorković]], tajnici), bilo je uspostavljanje unutrašnjopolitičkog reda i stabilnosti, postizanje međunarodnog priznanja i prava sudjelovanja na mirovnim konferencijama te utvrđivanje modaliteta oblikovanja zajedničke države s kraljevinama [[Kraljevina Srbija|Srbijom]] i [[Kraljevina Crna Gora|Crnom Gorom]].<ref name="Država" />