Hrvatski narodni preporod: razlika između inačica

Godine [[1835.]] izlaze prvi brojevi [[Novine Horvatzke|horvatskih Novina]]. To je bio znak afirmacije kulturnog programa, afirmacije jedinstvenog književnog jezika sa štokavskom osnovicom. Iako je vrlo mali broj Hrvata govorio štokavski, štokavska je osnovica izabrana zato što je predstavljala najbolji osnov za zajednički jezik južnih slavena. Iako je sam Ljudevit Gaj govorio kajkavski, štokavskim su govorili neki od današnjih Hrvata, Crnogorci, Bosanci, i Srbi. Otvaraju se čitaonice u kojima se mogu čitati novine i knjige na narodnom jeziku, u siječnju [[1838.]] godine u [[Varaždin]]u, u ožujku u Karlovcu, u kolovozu se ''Ilirska čitaonica'' otvara u Zagrebu.<ref>Hrvatski narodni preporod, Zora, Matica hrvatska, Zagreb, 1965., str. 37</ref> Mađari u Požunu 1839. traže pripojenje Slavonije Ugarskoj, što je odbijeno.<ref>Hrvatski narodni preporod, Zora, Matica hrvatska, Zagreb, 1965., str. 38</ref> U Ilirskoj knjižnici se 1840. osniva [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Narodno kazalište]], 1841. ''Gospodarsko društvo'', 1842. [[Matica hrvatska|Matica ilirska]].<ref>Hrvatski narodni preporod, Zora, Matica hrvatska, Zagreb, 1965., str. 39</ref> Neprijatelji su isposlovali kraljevsku naredbu od 11. siječnja 1843. kojom je zabranjeno ilirsko ime.<ref>Hrvatski narodni preporod, Zora, Matica hrvatska, Zagreb, 1965., str. 46</ref>